Prema anketi HRejting koju je proveo i objavio HRT u svih deset izbornih jedinica, i nakon isticanja kandidature Zorana Milanovića za mandatara SDP-a, HDZ bi bio relativni pobjednik izbora za Sabor.

Prema rezultatima koje je objavio HRT, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44, Domovinski pokret 14, Most devet, kao i Možemo!, a IDS-PGS dva mandata, dok savez Fokusa i Republike osvaja jedno mjesto, kao i Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca.

Time je popunjeno svih 140 mjesta u svih 10 izbornih jedinica, bez 11. jedinice u kojoj glasa dijaspora, i 12. jedinice u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika.

Taj rezultat znači da bi HDZ osvojio čak 6 mandata manje nego prije četiri godine, kada su imali najbolji izborni rezultat od 1995. godine i osvojili 66 mjesta. SDP-ova koalicija Rijeke pravde dobiva 44 mjesta – tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.

Plus i minus

Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.

Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika, a Možemo! u odnosu na 2020. ima dva zastupnika više, njih devet. IDS ima jedan manje, odnosno dva. Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.

No, bez obzira na to što je ovo nominalno za HDZ slabiji rezultat nego prije četiri godine, u vladajućoj stranci nisu njime nezadovoljni. Računica, naime, govori da je sve iznad 58 mandata za njih obećavajuće, ako bi dobili podršku Domovinskog pokreta, tri mjesta u dijaspori i podršku osam manjinaca, s kojima su i sada u koaliciji.

Naravno, u vrhu HDZ-a računaju da će taj rezultat biti i znatno bolji, pa tako računaju da će u zagrebačkim jedinicama, 1. i 2., ukupno osvojiti 11 mjesta (u prvoj jedinici pet, a u drugoj šest), potom u trećoj također pet, a u dvije slavonske jedinice po osam zastupnika. U šestoj se nadaju da mogu imati pet mjesta, a tu je također riječ o zagrebačkoj jedinici, no vrlo su optimistični za 7. koja sad obuhvaća Liku i Baniju, i gdje također računaju na osam. Poslovično su skromni za 8. jedinicu gdje smatraju da imaju sigurna četiri, dok u Dalmaciji očekuju u 9. jedinici osam, a u 10. splitskoj 9 mandata.

Ovo je naravno maksimalistička računica, koja računa i na sva tri zastupnika dijaspore, i ukupan je zbroj 64. Dakle, više od ove ankete i skoro jednako kao 2020. godine, i tada HDZ zaista ne bi bio u problemu da započne pregovore o sastavljanju vlade. Vjerojatno bi tada suradnju, osim manjinama, ponudili Domovinskom pokretu, koji će očito imati od 10 do 14 mjesta po istraživanjima, a opcije su najrazličitije moguće – do toga da i Plenković ima manjinsku vladu uz podršku DP-a iz Sabora, ili pak da se DP podijeli na podršci Plenkoviću. Smatra se da od kandidata na listama DP-a koji mogu ući u Sabor sigurno bar dva ne žele s HDZ-om, a to su Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić (ako prođe u 8. jedinici), ali više je onih iz DP-a, barem njih pet ili šest, koji nikako ne mogu sa SDP-om. Zato je tu HDZ u prednosti – pod uvjetom da DP u takvoj HDZ-ovoj vladi dobije bar neke važne resore poput gospodarstva i energetike, ili obrane i branitelja. Ako bi se postigao dogovor s DP-om, dobila tri mjesta dijaspore i osam manjinaca, Andrej Plenković ne bi bio u problemu.

Neradni dan

S druge strane, u SDP-u su ovim rezultatom vidno nezadovoljni. Čak ni ako bi okupili Most i Možemo!, te dio DP-a, pa čak i jednog iz dijaspore (Ljubo Ćesić Rojs), to ne bi bilo dovoljno za potrebnih 76 mandata. Znaju, a to i priznaju da im DP ne može biti partner sa svih 14 zastupnika. A tu su i dodatni problemi – činjenica da Milanovićevo ime nije na listiću, te su građani koji i podržavaju Milanovića, ali ne i SDP, u problemu kome dati glas. Nominalno, njega na izborima nema.

I zadnje, SDP-u sve ovisi o odazivu – veći odaziv značit će da su uspjeli motivirati birače i aktivirati ih da prepoznaju da glas za SDP jest glas za Milanovića (pa čak i ako im se nositelji lista ne sviđaju osobno). Manji odaziv faktički unaprijed znači relativnu pobjedu HDZ-a, s obzirom na njihovu vjernu vojsku birača. Na izborima 2020. godine odaziv je bio slab, manji od prosjeka, 52 posto i tada je HDZ ostvario najbolji rezultat, 66 mandata.

U SDP-u računaju da im odaziv od 55 posto daje šanse, a ako bi došao do 60 posto, tada se nadaju i relativnoj pobjedi. No, dan izbora koji pada u srijedu odlukom predsjednika Milanovića, i koji je proglašen za neradni dan, mogao bi na kraju za njih odigrati negativnu ulogu – mlađi birači skloni su, čini se, spojiti taj dan s prethodnim ili idućim vikendom, i otputovati. Turističke agencije masovno nude aranžmane baš za izborni dan, i vjerojatno je nemali broj onih koji ipak planiraju spajati slobodne dane.

To znači da će opet odlučivati – umirovljenici, a kome su oni vjerni, provjerit ćemo uskoro, 17. travnja.