Ponekad i kruh završi u smeću / NL arhiva
Prema rezultatima istraživanja koje je prošle godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, najviše se baca meso, iza kojeg slijede voće, povrće i krumpir
povezane vijesti
- Primorac predstavio slogan kampanje “Za novog predsjednika koji ujedinjuje”: ‘Neću se svađati s Vladom’
- “Nije važan broj kotača, misli na pravila i vozača”: Skupina motociklista i policajaca provezla se od Rijeke do Kostrene i natrag
- Kampanja HTZ-a i Expedije ostvarila rezervacije od 12 milijuna dolara
Iz hrvatskih kućanstava godišnje se baci više od 86 tona ostataka hrane koji su mogli biti pojedeni, što je 22 kilograma jestive hrane po stanovniku, zato je smanjenje otpada od hrane u fokusu treće sezone kampanje „Biraj Zeleno”, priopćili su u utorak iz tvrtke Nestle Hrvatska.
Prema rezultatima istraživanja koje je prošle godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, najviše se baca meso, iza kojeg slijede voće, povrće i krumpir.
Previše kupujemo
Ako se izuzme bacanje nejestivog dijela hrane, glavni je razlog bacanja u malo više od polovine kućanstva prevelika količina kupljene ili pripremljene hrane, a na drugom je mjestu istek roka trajanja.
Hrana koja je mogla biti konzumirana, ali je na kraju završila u smeću, čini 40 posto ukupnog otpada od hrane. Preostalih 60 posto otpada na nejestivi dio hrane, kao što su ljuske od jaja, kora krumpira, kosti i sl.
U hrvatskim kućanstvima godišnje se baci nešto više od 216.000 tona otpada od hrane, odnosno 53,6 kilograma po stanovniku. Od toga se 86,7 tona odnosi na jestivi dio, na hranu čije se bacanje moglo izbjeći, a po stanovniku to iznosi 22 kilograma.
Utjecaj na stakleničke plinove
Najviše otpada od hrane baca se u Primorju i Gorskom kotaru (61 kilogram) te u Dalmaciji i Istri (57 kilograma), pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novoga te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja.
Smanjenje te vrste otpada znači i smanjenje izrazito štetnih utjecaja na zemlju, vodu i zrak. Oko 34 posto svih emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek proizvod je trenutnog prehrambenog sustava.
„Otpad od hrane odgovoran je za prosječno dvije tone ekvivalentna ugljičnog dioksida po osobi svake godine. Svaki čovjek utječe na razinu ugljičnog dioksida u okolišu“, objasnila je profesorica i prehrambeno-tehnološka inženjerka Anet Režek Jambrak.
Zato će se kampanja „Biraj Zeleno”, u organizaciji Nestle Hrvatska, ove godine posvetiti edukaciji o štetnosti bacanja hrane.
„Sigurna sam da će se brojni građani složiti da se treba fokusirati na ljubav i dijeljenje, umjesto na bespotrebno trošenje resursa i hrane. Slogan kampanje ‘Više ljubavi, manje otpada od hrane’ odnosi se upravo na važnost solidarnosti i dijeljenja”, rekla je voditeljica Nestlé korporativnih poslova za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Ivana Jeleč.
