Do sredine srpnja površine pod suncokretom i kukuruzom izgledale su fantastično – od izgleda, sklopova, visine, boje, a sada je sve izgorjelo. Ondje gdje je bilo još i leda štete su 50 posto veće. Kaže nam o stanju tih kultura u uvjetima dugotrajne, ekstremne suše član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić iz Piškorevaca.

Skidanje te uljarice je završeno, a kukuruz se u tom kraju upravo vrši, što je puno ranije nego inače. Jer, riječ je o suhom zrnu. »Sve gdje je vlaga ispod 15 smatra se suhim zrnom. Suha zrna se kod najranijih hibrida inače vrše negdje krajem rujna kada se vlaga možda može spustiti na 15, 16«, kaže Brlošić.

Smanjeni prinosi

Suša u startu nije napatila biljku, ali su štetu potom napravile ekstremne temperature, a u kombinaciji s ledom one su 50 i više posto. Gdje led nije stukao, kaže ovaj ratar, tu je umanjenje prinosa oko 30 posto. Na suncokretu ratari nisu očekivali smanjenje prinosa jer ta uljarica voli sunce no ovakvu sušu nije izdržao niti najzdraviji.

– Mase suncokreta ima, ali nema kila, slab je hektolitar, kaže Brlošić i dodaje da se ovogodišnji prinosi toj uljarici ovdje kreću od jedne do tri tone po hektaru. – Suncokret koji je dao 2,5 tone prinosa po izgledu bi trebao dati 4,5 tone da su normalni uvjeti. Slično je i kod kukuruza – onaj koji izgleda da će dati 12, 13 tona po hektaru, daje u ovim uvjetima ispodprosječnih devet tona s obzirom na tehnologiju. Oni koji su išli na proizvodnju s očekivanim prinosom od 7 ili 8 tona, dobili su tri do pet tona po hektaru, kaže Brlošić.

Na drugoj strani Đakovštine, u Drenjanštini, vlada daleko veće zadovoljstvo stanjem uroda i prinosima suncokreta i kukuruza. Tamošnji veliki ratar Josip Petanjak, koji obrađuje polja zajedno s dva brata, kaže: »Dobro smo prošli«.

– Još imamo za skinuti 20 hektara suncokreta i mi smo zadovoljni – bit će oko 3,5 tona prinosa po hektaru. Za nas je to normalno s tim da smo na jednom dijelu imali led. Loše je za onoga tko je kasno sijao jer ove godine samo rana sjetva odigrala je ulogu, navodi Petanjak način na koji su on i braća ekstremnoj suši doskočili ranijom sjetvom.

– Svi su nam se čudili, da ne kažem smijali, kada smo u sjetvu krenuli punom parom još 27. ožujka što je gotovo dva tjedna ranije nego inače. U sjetvu suncokreta krenuli smo odmah poslije Uskrsa, on može podnijeti vrućinu, no dobio je na vrijeme vlagu. Danas smo mi zadovoljni stanjem uroda i prinosima, a drugi… No, mi se nećemo zato smijati, kaže Petanjak no priznaje i to da je razlog dobroj »prođi« u ovako ekstremnim uvjetima i to što je tu zemlja žutulja. – Ondje gdje su zemlje bjelice, vjerujem da je loše, dodaje Petanjak. Kukuruz u tom kraju još nije vršen.

Toplinski val

– Vjerujem da ćemo i s njim biti zadovoljni; nadam se da mu prinos neće biti ispod 7,5 tona. Ranijom sjetvom dobili smo to da se kukuruz oplodio na vrijeme, nije ga uhvatio prvi toplinski val, a ondje gdje ga je uhvatio – pola klipa ostalo je neoplođeno, tu je problem. Uglavnom, ranija sjetva bila je ključna i odradila je svoje, kaže zadovoljno Petanjak.

Davor Knežević iz Semeljaca kukuruz ima zasijan na četiri jutra i sije za vlastite potrebe, za svinje. Nije ga još skinuo no procjenjuje da će suša uzeti svoj danak. »Ne izgleda mi loše jer ga nije otukao led no da će prinos zbog suše biti smanjen – bit će, pa očekujem smanjenje za nekih 40-ak posto, ako ne i više. Suncokret nemam no ondje gdje ga ima – šareno’ je, kaže Knežević Hrane za svinje ima pa kukuruz još neće skidati, dodaje.

Na upit kako bi se štete na suncokretu mogle odraziti na proizvodnju suncokretovog ulja, Brlošić kaže da bojazni nema jer da se ta uljarica sijala dosad »do Đakovačkih Selaca, zapadno, prema brodskom kraju i zapadnije ne, a da se sada širi sve više i prema zapadnoj Slavoniji«. Uz to, taj dio regije bolje je prošao i kada je o kiši riječ, bolje od istoka. Lani su povećane i površine pod kukuruzom. Godine 2022. ubrano ga je 1,65 milijuna tona, a 2023. je proizvodnja bila 1,97 milijuna tona.

Preniske cijene

Prema kotaciji cijena tvrtke Žito od 20. kolovoza, za suncokret od 9 posto vlage, 2 posto primjesa i 44 posto ulja, u isporuci kolovoz-listopad, na silosima Čepin/Đakovo/Osijek ponuđena je cijena od 385 eura za tonu, a na pistama i ostalim prijamnim mjestima otkupljivača Žita 380 eura. Za kukuruz – vlaga 14 posto, primjesa 1 posto, lom 6 posto, defekt 1 posto, nagorjela 2 posto, na silosima Đakovo/Osijek/Županja /Slatina/Čađavica/Šljivoševci, a riječ je o isporuci rujan-prosinac, ponuđena je cijena od 170 eura po toni, a na pistama otkupljivača Žita 165 eura.

– Kukuruz ima nešto bolju cijenu od pšenice no nismo zadovoljno s obzirom na troškove, cijene su neprihvatljive, vode u gubitak i pitanje je dokle će ljudi ići u sjetvu. Cijena suncokreta je blizu 400 eura za tonu no s obzirom na cijenu ulja – cijene primarnih proizvoda su preniske, kaže Brlošić.