ZAGREB – Zbog sumnje u trgovinu organima, inspekcija Ministarstva zdravstva prijavila je DORH-u dva slučaja transplantacije bubrega u KBC-u Zagreb iz 2019. godine. U oba slučaja, primatelj je bio hrvatski državljanin, a darivatelji osobe nižeg socijalnog statusa iz Srbije i s Kosova.

Sumnjive transplantacije prijavljene su i Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) zbog moguće povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije. Na Rebru je inspekcija Ministarstva zdravstva privremeno obustavila presađivanje bubrega s živih nesrodnih davatelja. Iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu potvrdili su nam da provode istragu o cijelom slučaju.

Prema onome što je prošlog tjedna izvijestila Una TV, u prvom je slučaju primatelj organa mladi muškarac iz Hrvatske, čiji socijalni status nije naveden, a darivatelj mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, koji se predstavio kao njegov dugogodišnji prijatelj. Paru je, kako se navodi, prethodno više puta odbijena transplantacija u KB Merkur.

U drugom se spornom slučaju radilo o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno imao hrvatsko državljanstvo. Primljen je, kako se navodi, preko hitne službe, a izazvao je pažnju osoblja tvrdnjom da je transplantacija dogovorena za sedam dana. Darivatelj bubrega bio je radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, s vrlo slabim poznavanjem hrvatskog jezika.

U oba slučaja, navodi se, psihosocijalna provjera koja je uz ostale medicinske uvjete po zakonu važan element u donošenju odluke o transplantaciji, napravljena je prilično površno, a presađivanje organa bez zadrške odobreno od strane bolničkog etičkog povjerenstva. Udruge bubrežnih bolesnika prijavile su oba slučaja ravnateljstvu bolnice i resornom ministarstvu, a nedugo nakon toga održan je sastanak transplantacijskih timova zagrebačkih bolnica s ciljem “osnaživanja nacionalnih menahizama za prevenciju i suzbijanje neetične prakse u području darivanja i presađivanja organa. Povod su, kako su sami naveli, bile dvije spomenute transplantacije sa živih nesrodnih darivatelja kod kojih, s obzirom da je riječ o strancima koji dolaze iz država niskog socioekonomskog statusa, postoji opravdana sumnja na moguću zlouporabu etičkih načela transplantacije organa.

U Udruzi “Transplant” šokirani su ovom viješću koja bi, strahuju, mogla ozbiljno naštetiti izuzetno kvalitetnom transplantacijskom programu u Hrvatskoj, jednom od vodećih u Europi.

– Osjećam se ugroženo i kao pacijent i za transplantacijski program, jer je to jako osjetljivo područje i ovakva priča škodi cijelom programu. Moja osobna logika govori da u zemlji gdje je tako velik broj transplantafija, jer je u Hrvatskoj dobijete za mjesec, dva, tri, najdulje dvije godine, praktički je nepotrebno da netko uopće traži i plaća organ, komentira Tanja Watz, predsjednica Transplanta. Ima li ljudi koji bi platili transplantaciju da im ide odmah sad, pretpostavljam da ima, ali u taj postupak je uključen tako velik broj ljudi i toliko razina da je to praktički nemoguće, to nije samo da nekome date novac i riješite problem. U to bi trebao biti uključen cijeli tim, a to mi je nevjerojatno, ističe.

– Bilo je tih oglasa u susjednoj Srbiji, na Kosovu, vjerojatno ih i danas ima, ali da bi vam neka osoba darovala bubreg morate imati istu krvnu grupu, morate proći tipizaciju tkiva, morate imati podudarnost. Ako vam roditelj daruje bubreg, naša kompatibilnost je 50 posto, što je minimum za darivanje. A što onda s nesrodnim darivateljem? Vjerojatnost da ćete ga naći preko oglasa mjeri se možda u promilima, računa Watz.

Ako je doista netko tako nešto napravio, treba ga najoštrije kazniti, poziva Watz, jer je šteta koja može nastati zbog pojave ovakvog slučaja za ukupan transplantacijski program i živote ljudi koji čekaju na transplantaciju je nemjerljiv.

Što se aktualne obustave transplatancija organa živih nesrodnih darivatelja tiče, kaže kako je riječ o izuzetno malom broju transplantacija, te da se to na pacijente koji čekaju organ neće ni na koji način odraziti.

– Mi smo imali iznimo mali broj transplantacija s nesrodnih darivatelja, mislim da se njihov broj mjeri u promilima i to ne bi trebalo imati nikakvog efekta, ali efekt razvlačenja ove priče u javnosti može imati daleko gori učinak nego ta mjera. To je osjetljiva tema na kojoj godinama radimo, da ljudi shvate da ne moraš umrijeti od zatajenja srca ili jetre. Uništiti takvu stvar je prestrašno, zaključuje čelnica Transplanta.