Ključan faktor je interes potencijalnih studenata, kojim se poslom žele baviti u budućnosti te njihova procjena zapošljivosti / snimio S. DRECHSLER
Mladi ljudi traže studij koji im odgovara, pa restriktivni mehanizmi smanjivanja ili povećanja kvota nemaju neposrednog učinka. Daleko bolji mehanizam je politika stipendiranja i potpora, smatra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija
Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i učiteljski studij – područja su koja prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote.
Naime, svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.
Studiji iz područja ekonomije već godinama prema procjenama Zavoda za zapošljavanje visoko kotiraju na ljestvici suficitarnosti, no prema tvrdnjama prodekana riječkog Ekonomskog fakulteta, doc.dr. Zorana Ježića i doc.dr. Helge Pavlić Skender, podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se ekonomisti relativno brzo zapošljavaju jer imaju veći izbor radnih mjesta.
– Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u razdoblju od 2014. do 2016. godine, prema skupinama zanimanja zaposlene su 22.974 osobe evidentirane kao ekonomski stručnjaci te 17.791 osoba evidentirana kao ekonomist i voditelj dijelova računovodstva. Također, prema podacima o broju osoba koje su izašle iz evidencije, u prvih 11 zanimanja tri su ekonomska i to je u 2016. godini činilo 22.191 osobu, a broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta za ekonomska zanimanja bio je 11.131. Ako se pogledaju podaci u vezi broja osoba koje su završile Ekonomski fakultet u Rijeci, na dan 31. kolovoza 2016. godine, na Zavodu su bile 144 osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij, od čega najmanje sa završenim smjerovima Financije i bankarstvo, Međunarodno poslovanje na engleskom jeziku i Menadžment te 201 osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij, kažu prodekani.
To je značajno smanjenje u usporedbi s podacima od prije dvije godine kada su na Zavodu bile 254 nezaposlene osobe s preddiplomskom razinom obrazovanja te 354 s diplomom magistra ekonomije. Smanjen je i broj nezaposlenih koji su završili ekonomiju po predbolonjskom sustavu i to s 402 na 274 nezaposlene osobe u 2016. godini. Prema trajanju nezaposlenosti, većina osoba koje su završile preddiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Rijeci se zaposli u roku od jedne godine. Na Ekonomskom fakultetu ističu da treba uzeti u obzir i da 50 posto studenata tog fakulteta dolazi iz drugih županija na školovanje te se nakon stečenih znanja, vještina i kompetencija vraćaju u svoje županije, ali isto tako gravitiraju i gradovima gdje je veća ponuda slobodnih radnih mjesta.
Preporuke i praksa
Cilj je preporuke smanjenje strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog deficitarnosti kadra na tržištu rada treba povećati broj upisanih studenata su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, fizika i matematika – nastavnički smjer, matematika i informatika – nastavnički smjer, brodogradnja, medicina, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, biologija i kemija – nastavnički smjer, geografija – nastavnički smjer te glazbena pedagogija.
Generalno gledajući, preporuke Zavoda za zapošljavanje ne razlikuju se bitno od preporuka koje su dane prijašnjih godina, a s time se slaže i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Snježana Prijić Samaržija.
– Kao i prethodnih godina iz preporuka za Primorsko-goransku županiju se može iščitati da tržište rada traži većinom završene studente iz područje prirodnih znanosti, biomedicine, tehničkih znanosti i računarstva, a da je među nezaposlenima i onima koji traže zaposlenje najviše onih iz područja društvenih i humanističkih znanosti te umjetnosti. Preporuke sugeriraju da bi visoka učilišta trebala prilagoditi upisnu politiku ili kvota podacima HZZ-a. Činjenica jest da su neki fakulteti na Sveučilištu u Rijeci smanjivali kvote u suficitarnim studijskim programima kao i da su povećavane kvote u domeni prirodnih znanosti, kao što su primjerice fizika i matematika. Međutim, sama politika kvota ne jamči da će se stanje na tržištu rada promijeniti. Primjerice, maturanti pokazuju mali interes za studije brodogradnje, prvostupnci pokazuju malo interesa za krajnje deficitarni diplomski nastavnički smjer matematike, dok pokazuju veliki interes za poslovnu ekonomiju ili logistiku i menadžment. Ako su smanjene kvote popunjene na našem Sveučilištu, upisat će na privatnim ili na drugim javnim sveučilištima. Na Sveučilištu smo bili uveli i program stipendiranja diplomanata u takozvanom STEM području, ali interes nije bio značajan.
Istovremeno s preporukama za studijske programe izdane su preporuke i za srednjoškolske programe pa tako Zavod za zapošljavanje savjetuje povećanje upisa za programe zavarivač, bravar, kuhar, mesar, slastičar, konobar, zidar i limar. Riječ je o zanimanjima koja su deficitarna na tržištu rada i trebala bi jamčiti brzi put do radnog mjesta. S druge strane, prema preporukama, oni koji se školuju za prodavača, fotografa, ekonomista, upravnog referenta, hotelijersko-turističkog tehničara, dizajnera odjeće, grafičkog urednika-dizajnera te dizajnera unutrašnje arhitekture zbog suficitarnosti kadra mogli bi imati trnovitiji put do radnog mjesta.
Procjena zapošljivosti
Činjenica je da ova mjera traži daleko duže razdoblje, sustavnu primjenu i daleko veća sredstva da bi se manifestirala na smanjivanju deficitarnih zanimanja – upozorava prorektorica.
Dodajući kako se radi o izazovu koji se ne može rješavati na razini pojedinog visokog učilišta, već sustavno na nacionalnoj razini, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da je ključan faktor interes potencijalnih studenata, kojim se poslom žele baviti u budućnosti te njihova procjena zapošljivosti ili čak omjera uloženog truda u odnosu na vjerojatnu korist.
– S druge strane, važan je odnos između privatnih i javnih visokih učilišta, kao i odnos zajednice prema određenim strukama, način na koji se percipiraju, posebice nastavnička zanimanja. U vremenima povećane mobilnosti, mladi ljudi traže studij koji im odgovara, a ne onaj koji im se nameće pa regulatorni restriktivni mehanizmi smanjivanja ili povećanja kvota nemaju neposrednog efekta. Mišljenja sam da je politika stipendiranja i potpora daleko bolji mehanizam usmjeravanja mladih ljudi prema deficitarnim zanimanjima – zaključuje prorektorica.
