Dobio javni ukor HLK-a

Sud je poništio odluku Komore: Dr. Biloglav je o COVID-u govorio u svoje ime, ne kao liječnik

Iva Bucić

Javnost je u to vrijeme svjedočila hrpi ludosti, ocjenjuje Damir Biloglav / Snimio Luka JELIČIĆ

Javnost je u to vrijeme svjedočila hrpi ludosti, ocjenjuje Damir Biloglav / Snimio Luka JELIČIĆ

U presudi Upravnog suda u Splitu stoji da HLK nije jasno obrazložila na koji je način doktor Biloglav povrijedio Kodeks medicinske etike i na koji je način govorom na zadarskom Narodnom trgu povrijedio ugled liječničkog zvanja te da je doktor Biloglav u tom javnom istupu govorio u svoje ime



ZADAR – Upravni sud u Splitu poništio je odluke Časnog suda i Visokog časnog suda Hrvatske liječničke komore o stegovnoj odgovornosti doktora Damira Biloglava zbog govora na zadarskom glavnom trgu iz rujna 2021. godine. Predmet je vraćen na ponovni postupak, a Časni sud Komore dužan je u roku od 60 dana u ponovnom postupku donijeti novu odluku o stegovnoj odgovornosti doktora Biloglava.


Zadarski gradski vijećnik i saborski zastupnik stranke DOMiNO pred Časnim je sudom HLK završio u rujnu 2021. godine zbog javnog kritiziranja i preispitivanja epidemioloških mjera i propitkivanja učinkovitosti i sigurnosti cjepiva protiv COVID-19, odnosno zbog sumnje da je javnim istupima postupao protivno Kodeksu medicinske etike i deontologije koji propisuje postupanje u skladu sa spoznajama suvremene medicine i znanosti.


 


Javni ukor




 


Iako je Biloglavu prijetilo i oduzimanje licence na tri mjeseca, Časni sud Komore na koncu mu je 25. travnja 2023. godine izrekao disciplinsku mjeru javnog ukora, što je onda 29. studenog 2023. godine potvrdio i Visoki Časni sud. Zbog izrečene mjere Biloglav je pred Upravnim sudom u Splitu podigao tužbu, smatrajući da je takva odluka nezakonita, a sredinom veljače Upravni sud poništio je odluke Časnog suda i Visokog Časnog suda Komore te će u ponovljenom postupku Časni sud Komore, kako je navedeno u presudi, nanovo morati odlučiti o “(ne)postojanju stegovnog djela te o (ne)opstojnosti stegovne odgovornosti” doktora Biloglava. On, pak, u tom postupku očekuje pozitivan ishod i tvrdi da je Časni sud Komore na temelju presude Upravnoga suda dužan donijeti novu odluku u kojoj on nije ni za što kriv. No, s takvim se tumačenjem ne slažu u Hrvatskoj liječničkoj komori.


– Presuda Upravnog suda nije oslobodila navedenog liječnika optužbi, već su odluke Visokog časnog suda i Časnog suda HLK-a poništene i predmet je vraćen na ponovni postupak na Časni sud HLK-a. Sukladno propisima i zakonskim mogućnostima HLK će donijeti nužne odluke o daljnjim koracima. Časni sud HLK-a može za liječnika, načelno govoreći, utvrditi da je učinio lakšu ili tešku povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije HLK-a. Za lakše povrede predviđena disciplinska mjera su opomena ili novčana kazna. Za teže povrede predviđene disciplinske mjere su ukor, javni ukor, novčana kazna (1.000 kn – 5.000 kn – protuvrijednost u eurima), privremeno oduzimanje licence od mjesec dana do godine dana te trajno oduzimanje licence, tumače iz HLK.


– Licenca se može, također, privremeno ili trajno ograničiti i s obzirom na opseg i vrstu poslova kojima se liječnik smije baviti. Uz svaku od ovih disciplinskih mjera, osim uz mjeru trajnog oduzimanja licence, liječniku se može odrediti disciplinska mjera dodatne izobrazbe. Disciplinska mjera oduzimanja licence može se liječniku izreći uvjetno, s time da vrijeme provjeravanja ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine, stoji u odgovoru Komore.


 


Nejasno obrazloženje


 


U presudi Upravnog suda u Splitu iz veljače stoji da HLK nije jasno obrazložila na koji je način doktor Biloglav povrijedio Kodeks medicinske etike i na koji je način govorom na zadarskom Narodnom trgu povrijedio ugled liječničkog zvanja te da je doktor Biloglav u tom javnom istupu govorio u svoje ime, nastupajući pri tom u “dobroj vjeri da bi obrazovao građane o mogućim nuspojavama, da pacijenti kritički preispituju informacije koje dobivaju, a što je učinio savjesno kao osoba koja raspolaže stručnim znanjem i godinama iskustva u liječničkoj struci”.


Sud se poziva na činjenicu da disciplinske mjere trebaju biti usmjerene prema konkretnim propustima u komunikaciji ili postupanju prema pacijentima i kolegama, a ne na temelju općih izjava koje nisu dovoljno detaljno obrazložene.


U govoru iz rujna 2021. godine, zbog kojeg je protiv njega pokrenut stegovni postupak, doktor Biloglav je kazao da “nije baš siguran da je potrebno ili jako pametno” da djeca do godinu i pol dana života dobiju “40-ak doza raznih cjepiva” i da bi struka i znanost o tome trebale imati svoj stav. Kazao je tada i da je svoje pacijente, koji su se bojali cijepiti protiv COVID-19 uvjerio da se ne moraju cijepiti, “jer nema smisla cijepiti se, a onda od sutra pa nadalje svaki dan iščekivati neku strašnu nuspojavu za koju su oni čuli”.


Osim što je preispitivao sigurnosti cjepiva, doktor Biloglav u spornom je govoru kritizirao i preispitivao epidemiološke mjere, poručio je da ne vjeruje nadležnima koji se pozivaju na znanost, a “isključuju iz dijaloga one članove zdravstvene zajednice koji se ne uklapaju u ovu njihovu službenu priču”, kao ni znanstvenicima poput “one poznate gospođe s onog zagrebačkog brežuljka zvanog Mihaljevac” (Alenka Markotić, op.a), koja je tvrdila “da je korona tako strašna bolest da se mogu imati teške posljedice koje će se pojaviti nakon pet ili 10 godina”.


– Kako oni mogu znati što će biti za pet ili 10 godina? Jesu li ti ljudi znanstvenici, kako se prikazuju, ili su oni, ustvari, ja bih njih nazvao modernim Nostradamusima? Osim toga, koja je to znanost i koja je to struka koja može reći da je cjepivo protiv korone dugoročno sigurno, nešto što se tek pojavilo, nešto što je potpuno novo, upitao je u tom govoru Biloglav, misleći prvenstveno na mRNA cjepivo.


 


I dalje ogorčen


 


U osvrtu događaj iz rujna 2021. godine, devet mjeseci nakon što je u Hrvatskoj započelo cijepljenje, Damir Biloglav ističe da je govor na glavnom zadarskom trgu započeo riječima “Mi nismo antivakseri”.


– Nije pitanje jesmo li mi protiv cijepljenja kao protiv jedne preventivne zdravstvene metode, nego je bilo isključivo pitanje učinkovitosti i sigurnosti cjepiva koje je potpuno novo jer je i bolest bila nova. A mRNA cjepivo temeljeno je na tehnologiji koja se nikada ranije nije koristila u medicini u te svrhe, nego je postojalo usko područje primjene u onkologiji, naveo je.


Cjepivo za koronu stiglo je nepunih godinu dana nakon što se pojavila nova bolest – prvi slučaj zabilježen je u Wuhanu, 17. studenog 2019. godine, pandemija je započela u ožujku 2020. godine, a cijepljenje u Hrvatskoj započelo je krajem 2020. godine.


– Cjepiva su namijenjena puno većem broju ljudi od prosječnih lijekova, pa zato istraživanja inače traju puno duže, europski je prosjek 10-12 godina, a oni to naprave za godinu dana pa tvrde da je cjepivo potpuno sigurno i učinkovito, a bez ikakvog uporišta u struci, znanosti, ni u nekoj objektivnoj metodi koja bi to mogla tvrditi da je to sigurno i učinkovito. S druge su strane govorili da je bolest tako opasna da ona može imati ozbiljne posljedice za zdravlje i nakon pet ili 10 godina, na temelju čega?, kazao je.


Javnost je u to vrijeme svjedočila hrpi ludosti, ocjenjuje Biloglav.


– Mi smo se čudili kako netko tako sigurno, a bez ikakve argumentacije, može tvrditi neke stvari, dodao je.


Doktor Biloglav i dalje je najviše ogorčen zbog načina na koji su vladajući postupali za vrijeme pandemije.


– Ljudi koji su u tome sudjelovali moraju kad-tad odgovarati, inače će se to sutra ponoviti na puno gori način, upozorava i zaključuje:


– Nisu mi dali ni da govorim, a kamo li da radim. Ne možeš ući u poštu, banku, na svoje radno mjesto, guraju ti štapiće u nos. Potvrde su bile najgora prevara jer se znalo da one ne služe ničemu nego da se ljude prisili na cijepljenje, da se ispuni tadašnji politički cilj da se procijepi 70 posto populacije.