Arhiva NL
Krajem 2021. dodatno se povećao broj neriješenih predmeta starijih od sedam godina, za oko 12 posto u odnosu na kraj 2020. Na nižim prvostupanjskim sudovima (općinskim) broj neriješenih građanskih parnica povećao se u tom razdoblju za 22 posto
povezane vijesti
Na domaćim sudovima jučer je započeo tzv. bijeli štrajk sudaca, mjere upozorenja zbog nezadovoljstva razinom rasta plaća zbog čega su do 19. svibnja odgođena sva ročišta na prvostupanjskim sudovima dok će se na drugostupanjskim održavati sjednice ali bez otpreme sudskih odluka. Premašena je ranija procjena o 70-postotnom odazivu na bijeli štrajk, a primjerice na Upravnom sudu u Rijeci odaziv je 80 posto, poručili su jučer iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).
– Stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama je vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegla i sto posto, objavila je predsjednica jednog od zagrebačkih ogranaka UHS-a Vesna Horvath.
– Općinski građanski sud u Zagrebu bilježi odaziv od 97 posto, karlovački i bjelovarski, sa stalnim službama 95 posto, a Općinski sud u Dubrovniku sa stalnim službama čak 100 posto. Svi suci na trgovačkim sudovima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku, Pazinu i Karlovcu pridružili su se provedbi mjera. Na Upravnim sudovima u Zagrebu i Osijeku bilježimo 100 posto odaziv, u Rijeci 80 posto, a u Splitu 60 posto. Po geografskoj podijeli, samo je u Slavoniji zabilježen očekivano slabiji odaziv sudaca, kazala je Horvath.
Štrajkom prijete i službenici u pravosuđu
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) i Ministarstvo pravosuđa i uprave nisu postigli dogovor o povećanju plaća službenicima i namještenicima u pravosuđu 400 eura te stoga SDLSN pokreće postupak mirenja koji, kako poručuju, može dovesti do štrajka. Predsjednica sindikata Iva Šušković nakon jučerašnjeg sastanka s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom podsjetila je da je Ministarstvu pravosuđa i uprave prošli tjedan poslan zahtjev za povećanjem plaće od 400 eura svim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima. – To smo otvorili na sastanku s ministrom. Ukazali smo na sve akumulirane probleme, na nepovjerenje prema Ministarstvu koje je odgovorno za ovaj sustav, za sve službenike i namještenike. Može se procijeniti kako druga strana smatra da su naši zahtjevi nerealni, no ono što danas tražimo itekako je realno, istaknula je u priopćenju Šušković. |
Teško do pravde
Tijekom dva tjedna analizirat će se kako bijeli štrajk djeluje na sudove, a i na raspoloženje stranaka u postupku. Prvostupanjski suci uobičajeno će dolaziti na radno mjesto i odrađivati ostale poslove iz njihove nadležnosti. Podršku u bijelom štrajku imaju i od državnih odvjetnika, nadležno Ministarstvo pravosuđa imat će dovoljno vremena razmisliti o održivosti predloženih zakonskih izmjena o visinama njihovih plaća, a UHS i o dobronamjernim porukama koje im stižu iz šire javne sfere. Podsjećamo, suci nezadovoljni visinom rasta plaća koje nudi Ministarstvo pravosuđa do daljnjeg neće provoditi primjerice registraciju novih pravnih subjekata, tvrtki i obrta, rješenja o nasljeđivanju, postupke razvoda braka i slično. O odgodama ročišta obaviještene su sve stranke u postupcima a izvjesno je da će neke od njih biti nezadovoljne. Ipak, iznimka na sudovima prvog i drugog stupnja bit će predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta pa će se oni nastavno održavati. Najkraće rečeno Ministarstvo je za općinske suce i tužitelje s prosječnih 1.670 eura neto primanja planiralo povećati plaće za više od 300 eura.
No, UHS to smatra nedovoljnim i traži povećanje od 1.300 eura s obzirom da se plaće sudaca nisu mijenjale godinama, a bile su u raskoraku s općenitim rastom plaća u zemlji u protekla dva desetljeća dok su životni troškovi postajali sve veći. Osim toga kontinuirani je pad zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupaka. Općinski građanski sud u Zagrebu lani je ostao bez 54 službenika mahom zapisničara i upisničara, a unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto. Riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno iste godine, a vrijeme rješavanja predmeta skraćeno je u prosjeku za 80 dana. Unatoč pomacima na koje se poziva udruga sudaca, nasljeđe dugogodišnjeg usporenog rada sudova i dalje je postojano. Prema izvještaju Europske komisije i dokumentu »Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2022.« broj neriješenih sudskih predmeta i trajanje postupaka u Hrvatskoj i dalje su među najvišima u EU-u. Iako se u usporednom razdoblju 2020-2021. na drugostupanjskim sudovima (županijski sudovi, visoki trgovački, upravni, kazneni, prekršajni sudovi) nastavio smanjivati broj neriješenih predmeta, a trajanje postupaka skraćivati, na nižim prvostupanjskim sudovima (općinskim) broj neriješenih predmeta uglavnom je rastao ili ostao isti. Broj neriješenih građanskih parnica povećao se za 22 posto.
Tužibabe iz sudnica
Zahtjevi sudaca za povećanjem plaća dobili su zapaženi medijski prostor uz neizbježno propitivanje dosadašnje efikasnosti sudova i uloge sudaca u demokratskom poretku. U Novinarskom domu povodom Dana sloboda medija 3. svibnja problematizirala se uloga javnih dužnosnika u tužakanju novinara i medija zbog “povrede časti i ugleda”. Nažalost, među najčešćim tužiteljima uz političare upravo su suci koji iniciraju financijski unosne podneske protiv medijskih kuća i novinara u tzv. SLAPP tužbama, strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti. Takvih je tužbenih spisa trenutno 945 s odštetnim zahtjevima iznad 5,4 milijuna eura. |
Predugi postupci
Krajem 2021. dodatno se povećao broj neriješenih predmeta starijih od sedam godina (za oko 12 posto u odnosu na kraj 2020.) Ukupni broj neriješenih predmeta starijih od sedam godina na općinskim, trgovačkim i županijskim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu krajem 2021. bio je 19.064. Dodatni je problem što Hrvatska ne provodi dosljedno presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga koji ruši loše sudske odluke domaćih sudova.
Kazneni predmeti 2021. u prosjeku su trajali 982 dana pred županijskim sudovima (804 dana 2020.), a 765 dana pred općinskim sudovima (705 dana 2020.). U istom promatranom razdoblju sudovi su donijeli presude u vezi sa 67 osoba, a 2020. u vezi s 92 osobe. Od 67 pravomoćnih presuda donesenih 2021., 59 ih je izrečeno za kaznena djela korupcije. Kazna zatvora izrečena je za 36 osoba, no za 20 osoba kazna zatvora zamijenjena je radom za opće dobro ili uvjetovanom kaznom. Predugo trajanje kaznenih postupaka dodatno se produžilo i još uvijek otežava rad antikorupcijskog sustava, a kako je upozoreno u prethodnim izvješćima o vladavini prava u Hrvatskoj, sudovi su se i tijekom 2022. godine suočavali s poteškoćama u efikasnosti donošenja presuda u predmetima povezanima s korupcijom.
