U organizaciji Udruge hrvatskih sudaca (UHS) danas je počeo tzv. bijeli štrajk sudaca, mjera upozorenja koje će potrajati do 2. veljače ako se u međuvremenu ne postigne dogovor s Vladom o rastu plaća sudaca.

Mjere upozorenja dobile su dodatno na snazi jer su im se pridružili i državni odvjetnici pa se sada može govoriti o sudačko-odvjetničkom bijelom štrajku.

Potez sudaca dobio je podršku i od predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića iako Vlada tvrdi da su suci prošlog tjedna odbili dosad najizdašniju ponudu o povećanju plaća.

U sljedeća dva tjedna odgađaju se sva ročišta u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje dužnosti cijelo radno vrijeme.

O odgodama rasprava dogovorenih za današnji dan stranke su obaviještene putem e-spisa i svojih opunomoćenika, tj. odvjetnika. Odgođena ročišta bit će zakazana u najkraćem roku nakon završetka mjera upozorenja.

Isto kao i lani

Riječ je o drugom bijelom štrajku nakon prvog održanog u svibnju prošle godine, a prema podacima sudačke udruge odaziv bi sada mogao biti još veći iako je i lani na većini sudova bio stopostotan

. Objašnjavajući razloge za bijeli štrajk UHS se poziva na neispunjeno obećanje s kojim je do kraja prošle godine trebalo biti sustavno riješeno pitanje mjesečnih isplata i položaja sudaca putem indeksacije osnovice za plaću te uspostavu platnih razreda.

Strukovno udruženje sudaca podsjeća da suci nisu odbili 700 eura povišice kako se to moglo zaključiti iz prošlotjednih objava Ministarstva pravosuđa već odbijaju pristati na 115 eura materijalnih prava umjesto obećane i dogovorene trajne zakonske regulacije. Zahtjevi sudaca jednaki su onima dogovorenima lani u svibnju zbog kojih su pokrenute prve mjere upozorenja.

UHS je tada zbog javnog obećanja resornog ministra pravosuđa Ivana Malenice da će ostale zahtjeve ispuniti do kraja godine, obustavio bijeli štrajk i pristao na kompromis u vidu povećanja osnovice od 13 posto te povećanja koeficijenata prvostupanjskim sucima, 513 eura za suce prvog stupnja umjesto traženih 600 eura neto.

No, iz UHS-a upozoravaju na to da ministar do kraja prošle godine nije ispunio svoje obećanje, niti je predložio implementaciju drugog koraka – jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom zaposlenima u pravnim osobama te sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.

Budući da je ministru u listopadu prošle godine bio na stolu usuglašeni prijedlog zakona, UHS je zaključio da je izostala politička volja da se ispuni obećanje i dogovoreno realizira u praksi.

Ipak, razgovori s predstavnicima izvršne vlasti se nastavljaju. Dođe li do dogovora kojim bi se ispunili zahtjevi UHS-a, mjere će se prekinuti i prije najavljenog datuma 2. veljače.

Kronični problemi

– Još jednom zahvaljujemo građanima i strankama na dosad iskazanom razumijevanju i podršci. Sve mjere koje se poduzimaju usmjerene su k boljem, efikasnijem i kvalitetnijem pravosuđu te konačnom sustavnom rješenju kroničnih problema pravosuđa.

U daljnjem postupanju suci će, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti, te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge. Novi sastanak Upravnog odbora UHS-a bit će održan najkasnije 1. veljače 2024, poručili su uoči štrajka iz sudačke udruge.

S obzirom na svoje zahtjeve UHS je još početkom mjeseca poslao pritužbu Europskoj komisiji (EK) na rad Vlade, navodeći da su plaće sudaca u Hrvatskoj neprimjerene visine u odnosu na funkcije koje suci obavljaju. Udruga se pozvala i na izvještaj Europske komisije za efikasnost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ) u kojem su prikazani iznosi godišnjih sudačkih plaća u europskim zemljama 2020. i koliko su puta one više od tamošnjih nacionalnih prosječnih plaća zaposlenih.

Uz iznose isplaćenih plaća u eurima u zagradama su prikazane brojke od 1,00 do 6,0 koje pokazuju koliko su puta plaće sudaca veće na početku dužnosti a koliko na vrhuncu karijere na vrhovnom sudu pojedine zemlje u odnosu na nacionalni prosjek plaća.

U Hrvatskoj visinu osnovice određuje izvršna i zakonodavna vlast jer nije propisan niti ustanovljen mehanizam objektivnih kriterija na temelju kojih se osnovica određuju, niti je predviđena participacija sudaca u odlučivanju o visini te osnovice, žale se suci. Sudačka udruga upozorila je kako se do 2000. godine osnovica za obračun plaće vezala na iznos prosječne neto isplaćene plaće u prethodnoj godini po objektivnim kriterijima. Nakon toga ona je određena zakonom, što je po mišljenju UHS-a protivno Ugovoru o EU-u i Povelji Europske unije o temeljnim pravima te preporukama institucija EU-a i Vijeća Europe.

Reakcija Ministarstva

Uoči štrajka predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić upozorio je na to da se vlada Andreja Plenkovića stavlja u superiornu poziciju prema sudstvu i ponaša kao poslodavac sucima.

Dobronić podsjeća na to da indeksacije sudačkih plaća nisu sindikalno pregovaranje, kako to Vlada predstavlja u javnosti, već pretpostavka za neovisnost sudaca.

Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je udruga sudaca odluku o provođenju štrajka donijela danima prije posljednjih razgovora s Vladom i prije Odluke Upravnog odbora UHS-a čime su preuzeli odgovornost za štrajk i sve njegove posljedice. Ministarstvo pravosuđa i dalje je otvoreno za nastavak dijaloga o drugim zahtjevima pravosudnih dužnosnika unutar radne skupine, podsjećaju iz vladinog resora.

– Dosadašnje spominjanje različitih ultimatuma, prijetnji bojkotom izbornih povjerenstava ili pak unaprijed dogovaranje štrajkova prije nego što se uopće i sasluša prijedlog Ministarstva, nisu dobra polazišta za daljnje razgovore. Vladavina prava počiva na osiguranju pravne zaštite svih građana i jednakom pristupu sudu. Vjerujemo da će Vrhovni sud, kao najviši sud u RH, poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih stranaka u postupku, poručili su iz Ministarstva pravosuđa uvjeravajući da uvažavaju svačije pravo na mišljenje i da je Vlada više puta pokazala poštovanje prema sudbenoj vlasti.