Zima na vratima

Studeni je u dijelu Hrvatske bio hladniji od prosjeka. Vakula prognozira hoće li i zima pred nama biti takva

P. N.

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL / arhiva NL

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL / arhiva NL

U većini Hrvatske posljednja hladnija zima od prosječne bila je 2016./2017.



Ponedjeljak još posvuda bez oborine te prevladavajuće sunčan, uz više oblaka u gorju.


Ujutro po nizinama ponegdje magla i slab mraz, na Jadranu lokalno jaka bura.


Povratak snijega


Idućih dana moglo bi biti i snijega.




“U unutrašnjosti će osobito tmurno, zbog česte magle, biti u utorak. Odveć sunčanog vremena neće biti ni idućih dana, ali hoće mjestimice slabe oborine. U Gorskoj Hrvatskoj uglavnom snijeg, a u unutrašnjosti Dalmacije kiša dok će prema sjeveru oborina uglavnom izostati. U srijedu će zapuhati umjeren sjeveroistočni vjetar. Temperatura zraka u većini mjesta bez izražene promjene. Na Jadranu temperatura u blagom padu. Uz promjenjivu naoblaku malo kiše može pasti već u utorak, na jugu Hrvatske, pa u srijedu i u Dalmaciji, lokalno uz grmljavinu. Sjeverni dio Jadrana ostat će uglavnom suh. U utorak će nakratko zapuhati jugo, no već u srijedu okreće na umjerenu i jaku buru.”, prognozirala je za HRT Kristina Klemenčić Novinc, dipl. ing. iz DHMZ-a.


Studeni hladniji od prosjeka


Meteorolog Zoran Vakula napravio je, pak, meteorološku analizu za studeni, ali i dao prognozu za zimu pred nama.


“Srednja mjesečna temperatura zraka u studenom je u većini sjevernijih krajeva Hrvatske bila niža od prosječne, što se nije dogodilo mjesecima. Barem prema trenutačnim neslužbenim analizama koje će sljedećih dana potvrditi ili osporiti klimatolozi DHMZ-a. Posljednji barem ponegdje u Hrvatskoj barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je lipanj 2023. u Makarskoj, a u sjevernim kopnenim krajevima svibanj pretprošle godine. Unatoč dugoročnim prognozama koje su mjesecima davale 60 do 70 % vjerojatnosti da će srednja mjesečna temperatura zraka u studenom biti barem malo viša od višegodišnjeg srednjaka. Istodobno se ostvarila podjednaka vjerojatnost barem malo toplijeg studenog u južnijim hrvatskim krajevima, posebice na Jadranu”, navodi Vakula, dodajući da je posljednji hladniji studeni od ovogodišnjeg u Zagrebu i Osijeku bio 2011. godine.


Ukupna mjesečna količina oborine u studenom u većini je krajeva manja od prosječne, osim samo ponegdje, primjerice u istočnoj Hrvatskoj, gdje je mjestimice zabilježeno više od uobičajenoga. Veća negativna odstupanja bila su na Jadranu. U Rijeci, primjerice, ovaj je studeni deveti u nizu “najsuših”, a u Dubrovniku je pak manja ukupna mjesečna količina oborine od ovogodišnjeg studenoga bila samo 2015. i 2020. godine.


Za razliku od studenoga, ukupna sezonska količina oborine u većini je Hrvatske veća od prosječne, i to ponajviše zbog rujna, ponegdje i listopada. No, ima i iznimaka, primjerice u Splitu, gdje je ove jeseni bilo malo manje oborine nego što je uobičajeno posljednjih desetljeća.


Kakva će biti zima?


Vakula je iznio prognozu i za zimu pred nama, navodeći neodređeno da je sve ipak moguće.


“Ne treba čuditi ni ako prosinac završi kao studeni – u južnijim krajevima oko prosjeka ili malo topliji, u sjevernijim hladniji od prosječnog. Naime, prognoze pozitivnog odstupanja od prosjeka također su, kao što su bile za studeni, postojane još od lipnja, ali uz različite vjerojatnosti ostvarivanja prognoze za veći dio kontinentalne Hrvatske – od 50 do 80 %. Već mjesecima u kontinentalnom dijelu Hrvatske djeluje još veća vjerojatnost izostanka znatnije iznadprosječne topline u siječnju, ali ostvarenje i tih prognoza tek trebamo doživjeti. Ostvare li se – to još uvijek ne znači da će srednja sezonska temperatura zraka sljedeće zime biti niža od prosječne – jer ju može “podići” vjerojatno iznadprosječno topla veljača”, kaže Vakula.


U većini Hrvatske posljednja hladnija zima od prosječne bila je 2016./2017.


“Službenu, trenutačno najvjerojatniju prognozu za zimu uskoro će objaviti stručnjaci DHMZ-a. A tko ne vjeruje tim prognozama, može potražiti nadu u statistici. Ali je neće naći. Statističke analize povezanosti studenoga i zime pokazuju slabu korelaciju pa nema znanstvenog opravdanja prognozirati nakon hladnog/toplog studenog hladnu/toplu zimu, ni bilo koju drugu kombinaciju. Možda je nekima zanimljiva i jedna od mnogobrojnih izreka -“prognoza” iz pučkog vremenoslovlja prema kojoj, ako Božić pada u srijedu, kao ove godine – slijedi oštra zima”, dodaje Vakula za HRT.