Na snagu je jučer stupio Plan i program mjera zdravstvene zaštite od 2023. do 2026., koji prvi put donosi vremensko-kadrovske normative u zdravstvu, odnosno propisuje vrijeme potrebno za pojedini pregled. Dokument koji je u javnoj raspravi izazvao burne reakcije stručne javnosti, gotovo je nepromijenjen u odnosu na prvu varijantu, protiv koje su ustale liječničke udruge tvrdeći da će donijeti više štete nego koristi i dovesti do pada kvalitete zdravstvenih usluga. Ako se novi normativi uopće budu provodili, jer u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite, objavljenom u Narodnim novinama 28. listopada, stoji da su zapravo neobvezujući.

– Izmijenilo se nešto sitno, krucijalne stvari koje su nam smetale – nisu. I dalje nema stacionara, niti vremena predviđenog za pacijente koji su hospitalizirani. Pregledi, vizite, pisanje otpusnih pisama, vođenje dokumentacije, toga nigdje nema. De facto, cijeli dokument se temelji na normativima vezanim uz polikliniku, upozorava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a. Nitko od udruga nije, kaže, konzultiran oko izrade završnog dokumenta, pa su ostali na snazi sporni normativi u kardiologiji, kirurškim postupcima, radiologiji…

Osnova organizacije

Vremensko-kadrovski normativi trebali su biti osnova za organiziranje dnevnih radnih aktivnosti u ambulantama i bolnicama, ali rasponi koji, na primjer, za sistematski pregled daju od 10 do 25 minuta, za cijepljenje od pet do 12 minuta, za vađenje krvi od jedne do tri minute, neće poslužiti boljoj organizaciji rada, tvrde u udrugama liječnika.

– Ako naš kolega u Švedskoj u 8-satnom radnom vremenu treba napraviti osam ultrazvuka srca, zašto mi moramo napraviti 20? To automatski ruši kvalitetu rada, upozorava čelnica HUBOL-a. »Pa nisu Šveđani nesposobniji od nas, oni samo znaju da kvaliteta rada nosi bolje zbrinjavanje pacijenta u sustavu. Pacijent koji je kvalitetno pregledan neće tražiti reviziju ili hodati po drugim medicinskim ustanovama jer mu se nije posvetilo dovoljno pažnje. Ne možete kvalitetno napraviti pregled u pet ili 10 minuta, koliko je predviđeno u tim novim normativima, rezolutna je Šmit. Neka stručna društva, tvrdi, nisu dobro odradila svoj posao.

Zanima je, kaže, kako će se na temelju takvih vremensko-kadrovskih normativa posložiti pregledi pacijenata i liste čekanja. Ako je za jednog pacijenta za UZV srca dovoljno 15 minuta, kod drugog s komplikacijama pregled se može protegnuti i na 45 minuta, podsjeća.

– Ministar kao da je pao s Marsa i ne razumije problem. Prema procjeni trajanja pretrage de facto slažete liste čekanja i naručujte pacijente u sljedećih nekoliko mjeseci. Kako da znamo hoćemo li nakon termina u 8.00 ujutro sljedećeg pacijenta naručiti za 8.15 ili 8.45 sati? I što s pacijentima koje ćemo natrpati u te ambulante, a ne stignu se pregledati do 16 sati? Što ako imam malo dijete i moram po njega u vrtić, pita se čelnica HUBOL-a.

U inozemnim klinikama točno je određeno vrijeme za pregled, vrijeme za administraciju, čak i za odjelne liječnike. »Ako trebate pacijentu korigirati terapiju od 10 do 15 lijekova, ne možete to učiniti u dvije minute. Danas imate lijekova za zatajenje srca koji su komplicirani, gdje imate kontraindikacije, morate pogledati hrpu nalaza, očitati EKG. To uopće nisu normirali u Planu i programu mjera. Normirali su polikliniku, i to na loš način«, zaključuje kardiologinja Šmit.

Problemi pod tepih

I Nataša Ban Toskić, čelnica KoHOM-a, krajnje je nezadovoljna novim dokumentom jer u njemu ništa nije izmijenjeno. »U nekom laboratoriju u ministarstvu iskrojeni su nekakvi normativi koji nemaju veze s realnošću, a uz to nisu obvezujući ni u kom pogledu pa nije jasno čemu oni uopće služe«, ističe ona. Velikim prosvjedom liječnika tražilo se, podsjeća, donošenje vremensko-kadrovskih normativa koji će biti realni i koji će osigurati kvalitetu i sigurnost u pružanju zdravstvene zaštite i koji će ukloniti kaos u ambulantama PZZ gdje se dnevno rješava više od 100 pacijenata.

– Ovakvim normativima radno opterećenje je povećano. Kad bi oni bili obvezujući, morali bismo raditi 17 sati na dan samo da odradimo nužne postupke, bez ikakve preventive ili dijagnostike, kaže Ban Toskić za koju je Plan i program mjera zdravstvene zaštite beskoristan dokument i nikako nije ono što su liječničke organizacije tražile.

U HUBOL-u su ljuti na ministra Beroša jer smatraju da je izigrao dogovor s njima.

– To je figa u džepu i postupanje mimo dogovora. Vidjet ćemo hoće li nam temeljem tog dokumenta netko nešto nametati. Moguće je i da se ne dogodi ništa, jer već godinama gledamo kako se problemi trpaju pod tepih, a pred izbore sitnim ustupcima nastoji stvoriti tišina koja će omogućiti nesmetanu političku kampanju, veli Šmit. Tražili su od Beroša obvezujući dokument koji će ravnatelje bolnica natjerati da broj od 40 pacijenata naručenih po ambulanti dnevno, smanji barem za 15.

– Vremensko-kadrovskim normativima smo nezadovoljni, od Zakona o radnopravnom statusu nema ništa. Konsolidirali smo snage, a ovisno o situaciji, dogovorit ćemo koji su nam prioriteti i akcije, najavljuje čelnica HUBOL-a koja je prošli tjedan dobila još jedan mandat, a udrugu ojačala čelnicima Inicijative mladih liječnika, Marinom Smilovićem i Mirjanom Livojević, koji su ušli u Izvršni odbor HUBOL-a.