Trbušni tifus, vodene kozice, tuberkuloza, sve su to bolesti koje su u Hrvatskoj ili iskorijenjene, ili imaju vrlo nisku incidenciju.

Ipak, strani radnici koji dolaze u Hrvatsku iz azijskih država mogli bi promijeniti takvu sliku ako u pogledu svog zdravstvenog statusa i dalje budu prolazili »ispod radara«.

Danas, naime, nemamo zakonsku osnovu na temelju koje bismo mogli tražiti cijepni status stranaca koji dolaze na rad u Hrvatsku, a zdravstveni su pregledi obavezni samo kod dijela takvih radnika.

Specifični poslovi

Ovog su problema svjesni obiteljski liječnici kojima strani radnici povremeno dođu na pregled, ali i epidemiolozi, koji bilježe učestalost zaraznih bolesti na tlu Hrvatske.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), krajem proljeća ove godine imali smo manje grupiranje vodenih kozica kod radnika iz Indije, a od 2022. godine do danas prijavljeno je pet slučajeva trbušnog tifusa. Svi su ti slučajevi bili importirani. Jedan među njima bio je naš građanin koji se zarazio u inozemstvu, a četvero su strani radnici iz Azije.

Što se tuberkuloze tiče, malo nam raste broj novooboljelih, a isto tako raste i udio stranaca među novooboljelima. Ali još uvijek smo, ističu u HZJZ-u, zemlja niske incidencije.

U zadnjih pet godina zabilježen je i rast broja stranaca s HIV-om, no tu se ne radi o radnicima iz Nepala ili Filipina. Uglavnom su to osobe iz istočne Europe, koje su i prije dolaska u Hrvatsku znale da su zaražene HIV-om, navodi Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a.

Kako je uglavnom riječ o bolestima protiv kojih postoji cjepivo, bilo bi razumno tražiti cijepni status od radnika koji dolaze u Hrvatsku. Ali danas se niti za Hrvate pri zapošljavanju ne traži cijepni status, osim na vrlo specifičnim poslovima. Kad bi strani radnici radili na tim specifičnim poslovima, na njih bi se također primjenjivalo isto pravilo, napominje Kaić.

Kako se broj stranih radnika počeo mjeriti stotinama tisuća, a oni su uz to često smješteni u neadekvatnim uvjetima, imalo bi smisla tražiti cijepne statuse pri dolasku u Hrvatsku i cijepiti protiv određenih bolesti one koji nemaju potvrdu o provedenom cijepljenju, smatraju u HZJZ-u.

Ali to se najprije treba zakonski regulirati.

– Koliko je nama poznato, zdravstvenim pregledima podliježu oni strani radnici kod kojih je poslodavac obvezan organizirati pregled u medicini rada zbog posebnih uvjeta rada, kao što su građevinarstvo, rad na visini i slično, te radnici koji u svom poslu dolaze u doticaj s hranom, primjerice u proizvodnji, distribuciji i prodaji hrane i ugostiteljstvu.

Kod ovih posljednjih, obavlja se pregled i na neke zarazne bolesti i na tuberkulozu, što jednako vrijedi za radnike iz Hrvatske kao i za radnike strance. Ovaj pregled ne uključuje utvrđivanje cijepnog statusa, iako se isti može zatražiti, veli Kaić.

Jezična barijera

U tijeku su, dodaje, izmjene normativnih akata kojima se reguliraju pregledi stranih radnika prije dolaska, prilikom dolaska ili pri reguliranju radnih dozvola.

Mijenjat će se Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i prateći Pravilnik o osobama pod zdravstvenim nadzorom kojim će se regulirati set pretraga, način provođenja pregleda i njihovi organizacijski i financijski aspekti.

»Definirali smo što je potrebno od pretraga i potvrda o zdravstvenom stanju pribaviti, ali je potreban zakonski okvir koji će omogućiti takav zahtjev«, zaključuje šef epidemiologije HZJZ-a.

Ovih dana u Ministarstvu zdravstva održan je prvi sastanak oko problema zdravstvene skrbi o stranim radnicima, jer veliku prepreku predstavlja i jezična barijera.

U radnu skupinu koja će se baviti tom temom imenovan je i predstavnik KoHOM-a koji je prošlog tjedna upozorio na probleme u komunikaciji sa stranim pacijentima, što ugrožava sigurnost i povećava rizik od liječničke pogreške.

Za početak, liječnici će na raspolaganju imati online prevoditelja.

– Pokrenulo se napokon nešto, godinu i pol je naša komora radila pritisak, a nadam se da će to sada rezultirati rješenjem. Ponudili su nam za početak online prevoditelja, vidjet ćemo na koji način će to ići, kaže Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.

U ambulantama se, kaže, osjeća pritisak novih pacijenata, a liječnici će svakog od njih pregledati. Naravno, koliko im to dozvoli mogućnost komunikacije. »Evo jučer mi je bio pacijent iz Bangladeša.

Nešto malo je govorio engleski, taman dovoljno. Ali nije u pitanju niti bio nekakav veliki problem, pa se onda nekako sporazumijete. Malo smo pričali pa smo se onda pogledali i uzeli google prevoditelj«, smije se Huđek Leskovar.

Kontakt sa zaraznim bolestima kod takvih pacijenata dosad nije imala, a najčešće joj, kaže, dolaze zbog crijevnih problema izazvanih promjenom načina prehrane.