O slučajevima trovanja gaziranim pićima u Rijeci i Zagrebu bilo je govora i u emisiji Otvoreno HTV-a. Neslužbeno se doznaje da su dvojica pacijenata iz Zagreba pila Coca-Colu, dok je onaj u Rijeci pio Romerquelle.

Jedno se piće puni u Austriji, drugo u Zagrebu.

Prvi pacijent iz KBC-a Zagreb, nakon što je imao blaže simptome nakon konzumacije gaziranog pića – otpušten je kući. Utvrđeno je da ima blaže endoskopske ozljede nepca i gornjeg dijela jednjaka. Kod drugog pacijenta utvrđeno je da nema kaustičkih ozljeda jednjaka, i on je imao blaže simptome, kazala je doc. Mirjana Kalauz, gastroenterolog Odjela intervencijske gastroenterologije KBC Zagreb. Dodala je kako su obojica primijetila pečenje i bol u ustima i bol te otežano gutanje, a to su simptomi kod ‘digestije korozivnih sredstava. Oporavak neće biti dugotrajan, pacijent će moći već danas uzimati kašastu hranu a kroz par dana moći će prijeći na normalnu hranu.

“Takve ozlijede javljaju se nakon ‘konzumacije’ sredstava za čišćenje koje pacijenti mogu uzeti nenamjerno ili namjerno. Razlika je između uzimanja kiselih i lužnatih tekućina – brža su i teža oštećenja sluznice kod lužnatih tekućina obzirom da su ona viskozna i brže ‘prijanjaju’ uz sluznicu. Kisele tekućine brže skliznu kroz jednjak i više ‘štete’ stvaraju tek u želucu”, napomenula je Kalauz.

Prof. Ernest Meštrović, prodekan Fakulteta kemijskog inžinjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu nije želio odgovoriti na pitanje – o čemu se u ovom slučaju radilo.

“Trebamo vidjeti nalaz i onda rekonstruirati koji se scenarij dogodio. Od ozbiljnih proizvođača očekujemo, a Coca-Cola to jest – da imaju kvalitetan sustav kvalitete koji bi mogao prevenirati ovakve neželjene slučajeve. Trebaju imati rigorozne kontrole kvalitete i one bi trebale utvrditi postojanje kontaminanta koji bi mogao ugroziti zdravlje. Jako je čudno što se ovdje dogodilo”, kazao je.

Komentirajući da se Romerquelle puni u Austriji, a Coca-Cola u plastičnoj boci – u Zagrebu, potvrdio je da se radi o dvije različite linije i dvije različite tehnologije.

“Nakon što se pogon očisti, mora se raditi analiza i to se mora ponavljati sve dok se ne utvrdi neutralni ispir. To se moralo napraviti. Kontrola proizvodnje morala je dati zeleno svjetlo da se idu puniti boce. Teško mi je vjerovati da se radi o sustavnom previdu”, dodao je Meštrović, navodeći kako je analiza kiselosti vode gotova za minutu i mogu je obaviti već studenti na prvoj godini fakulteta.

Prof. Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju u NZJZ “Andrija Štampar” ističe kako je sustav kontrole u Hrvatskoj posložen onako kako to nalažu EU propisi. Državni inspektorat kontrolira ulaz hrane na granici RH, a provode se i određene kontrole i monitorinzi unutar Hrvatske.

“Najvažnije je to što su proizvođači sami najodgovorniji za stavljanje na tržište ispravnu hranu – oni su ti koji moraju provoditi sustavne kontrole. U zadnjih par godina u kontrolama hrane ‘iskače’ – su ostaci pesticida. To je broj jedan. Tu su i mikotoksini, raznorazni aditivi. Imate slučajeva i kad kvaliteta proizvoda ne odgovara. Ima i dosta neispravnih uzoraka. To je sve skupa oko 8 do 8 posto uzoraka, ovisi koliko je ukupno analiziranih uzoraka”, napomenula je Bošnir.

Voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a Dražen Knežević navodi kako se u situaciji incidenta aktivira sustav brzog uzbunjivanja za hranu koji funkcionira 24 sata. No za slučaj trovanja gaziranim pićima, kazao je Knežević, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu nije zaprimila nikakve informacije.

“Ono što smo mogli iz medija, na teren je izašao Državni inspektorat. Vjerujem da će oni brzo i učinkovito doći do spoznaja – što je posrijedi. Može se dogoditi da nam na stol dođe zahtjev za procjenom rizika – i mi ćemo na to odgovoriti”, dodao je.

Govoreći o nalazima analiza pića prof. Bošnir je kazala kako se u mineralnoj vodi svakako mogu naći ostaci pesticida, ostaci policikličkih aromatskih ugljikovodika, teški metali te mikrobiološka onečišćenja. Kod složenijih pića, poput onih na bazi voćnih sokova – tu su u pitanju i mikotoksini, konzervansi, antioksidansi, bojila i čitava paleta aditiva u nedozvoljenoj količini, naglasila je.

Prof. Ernest Meštrović naglasio je da je malo vjerojatno da je jedna boca kontaminirana – ako je stvarno došlo do greške u proizvodnji.

“Ako je kod pranja linije zaostala kiselina ili lužina sigurno se više boca napunilo s tim nedozvoljenim sredstvom. Treba se vratiti unatrag i vidjeti koja je to serija. Nekad se radi o jednoj smjeni, nekad o 24 sata, a nekad i o nekoliko dana rada – prije nego se linija opere. Malo je vjerojatno da je neko u pogonu mogao nešto ubaciti u jednu bocu. Međutim, moguće je – da je netko u transportu, u namjeri da našteti proizvođaču – zamijenio bocu s drugom, u koju je stavio neki sastojak a da se to ne može primjetiti. Upozorio je da su to ipak špekulacije te da je potrebno sačekati nalaze, piše HRT.