U prošloj su godini ukupni krediti porasli za 5,7 milijardi eura ili za 12,7 posto odnosu na godinu prije, i to ponajviše zbog pojačanog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, izvijestio je Savjet Hrvatske narodne banke, a najveći rast kreditiranja zabilježen je kod kućanstava, za 12,1 posto.

Tako su na kraju prosinca prošle godine krediti kućanstvima iznosili 24,3 milijarde eura, nefinancijskim društvima 15,5 milijardi, a općoj državi 5,4 milijarde eura.

Porast kredita

Promatrano po sektorima, na kraju prosinca 2024. godine od ukupno 24,3 milijarde eura kredita kućanstvima 11,9 milijardi eura odnosilo se na stambene kredite, a 9,2 milijarde eura na gotovinske nenamjenske kredite.

Samo tijekom zadnjeg tromjesečja prošle godine krediti kućanstvima porasli su za 0,8 milijardi eura (ili 3,4 posto) od čega su stambeni krediti porasli za 300 milijuna eura (ili 2,5 posto), gotovinski nenamjenski krediti također za 300 milijuna eura (ili 2,9 posto), dok su svi ostali krediti kućanstvima (prekoračenja po transakcijskim računima, krediti po kreditnim karticama, hipotekarni i ostali krediti) porasli za 200 milijuna eura ili za 8,4 posto.

– U odnosu na kraj četvrtog tromjesečja 2023. krediti kućanstvima porasli su za 2,6 milijardi eura. Time se na godišnjoj razini njihov rast ubrzao s 10,7 posto na kraju rujna 2024. na 12,1 posto na kraju prosinca 2024., što je uzrokovano povećanjem godišnje stope rasta stambenih kredita s 8,6 posto na 9,1 posto i ostalih kredita s 5,1 posto na 13 posto, dok je godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ostala nepromijenjena na 15,8 posto.

U prošloj godini je tako nastavljen rast kreditiranja svih sektora, a posebno kućanstava, navodi HNB.

Pri tom su se neprihodujući, tj. nenaplativi krediti smanjili za 4,2 posto najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima te malo manje u portfelju kućanstava.

Potrošački optimizam

Kumulativno najveći val povećanja plaća u hrvatskoj povijesti te potrošačkog optimizma koji pomaže gurati rast BDP-a doveo je i do nešto bržeg rasta novoodobrenih gotovinskih kredita, dok su stambenjaci rasli standardnim stopama, ističe osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje Vjeko Peretić.

Vjeko Peretić / Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

– Bez obzira na ove trendove naplativost kredita trenutno je vrlo dobra i kontinuirano se iz godine u godinu poboljšava.

Trenutačno je samo 1,56 posto nenaplativih stambenih kredita, 4,98 posto nenaplativih gotovinaca te 5,41 posto problematičnih dugova po minusu što je drastično poboljšanje u odnosu na statistike od prije 8 do 10 godina, pogotovo kod stambenih kredita.

Tek nedavno, 2019. godine smo završili s 3,73 loših stambenih, 5,45 posto gotovinskih i 5,95 posto prekoračenja po tekućem računu, navodi Peretić i dodaje da iako dio tih brojki možemo zahvaliti i čestoj praksi prodaje loših potraživanja banaka agencijama, ta se praksa nije toliko pojačala zadnjih par godina.

HNB ipak strahuje da bi se u slučaju nepovoljnih makroekonomskih scenarija u srednjem i duljem roku broj nenaplativih kredita, dignutih za vrijeme potrošačkog optimizma, mogao naglo povećati.

Udio takvih »loših« kedita u ukupnom broju odobrenih gotovinskih kredita od 2021. do 2023. godine porastao je na blizu četiri posto, a neuredna otplata kredita mogla bi se dodatno pogoršati kod novijih kredita, procjenjuju u HNB-u, i to zbog većeg volumena odobrenih kredita i očekivanog usporavanja rasta dohotka.

– HNB zbog toga nije ublažio odluku o strožim mjerama podizanja novih kredita koje stupaju na snagu 1. srpnja, što će u praksi najviše pogoditi one koji dižu stambene kredite, s prosječnim ili nešto višim primanjima. Paradoksalno, to je skupina koja je i najurednija u otplati i kojoj će ova mjera u kombinaciji s povećanim cijenama pri pokušaju pronalaženja nekretnine za normalan život biti frustrirajuća, pojašnjava Peretić.

Neuredna otplata

Što se tiče rizika neuredne otplate stambenih kredita, u HNB-u navode da su snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli potrošače na podizanje sve većih kredita. Tako se prosječni teret otplate stambenog kredita povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem prošle godine.

Rast potrošačkih kredita u prošloj je godini jako ubrzao zbog čega je HNB prvi put od 2018. godine najavio postroživanje uvjeta za dobivanje gotovinskog i stambenog kredita, i to »radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava«.

– Rast nenamjenskih kredita ubrzava još od početka 2023. godine da bi u prošloj godini stopa rasta tih kredita skočila s 3,6 posto, koliko je iznosila krajem 2022., na 15,9 posto, napomenuli su iz HNB-a, upozorivši da se pritom naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava.

Istodobno je imovina banaka porasla za 5,7 milijardi eura, odnosno za 7,1 posto, na 84,2 milijarde eura, ponajviše zbog priljeva depozita. Poslovanje kreditnih institucija u 2024. rezultiralo je s dobiti u iznosu od milijardu i pol eura.