Izmjenama Zakona o strancima uz ostalo se predviđa stroža kontrola smještaja stranih radnika koji im osigurava poslodavac, no trenutno nije jasno definirano tko će kontrolirati te uvjete – sanitarna ili inspekcija rada, a postavlja se i pitanje kapacitiranosti Državnog inspektorata s obzirom na velik broj smještajnih jedinica za strane radnike i činjenice da se radnici sele iz jednog smještaja u drugi, što će svakako otežati provedbu nadzora uvjeta smještaja.

Također nije jasno hoće li se kontrolirati samo sanitarni uvjeti interijera, kuhinje i toaleta ili će se kontrolirati jesu li strani radnici uredno prijavljeni i zaposleni.

Nakon izmjena zakona trebat će se donijeti novi pravilnik koji će regulirati minimalne uvjete za smještaj stranih radnika, iako već postoji pravilnik koji regulira smještaj stranih sezonskih radnika. Prema tom pravilniku, osigurana kvadratura za jednu osobu mora biti 14 četvornih metara, a sještaj u kojemu boravi šest radnika mora imati najmanje 44 četvorna metra. Navodi se i da je radnicima nužno osigurati »zdravstvene i higijenske uvjete«, pri čemu je posebno propisano da sanitarni čvor mora biti odvojen od prostorija za boravak i spavanje.

Siva zona

U Državnom inspektoratu nam nisu htjeli konkretno odgovoriti na naš upit o tome koja će inspekcija provoditi kontrolu uvjeta smještaja stranih radnika te su nas uputili na Ministarstvo unutarnjih poslova.

– U konkretnom slučaju tumačenje »izmjena Zakona o strancima« je u nadležnosti nositelja nacrta prijedloga navedenog propisa, Ministarstva unutarnjih poslova, te Vas lijepo molimo da se s predmetnim pitanjima obratite nadležnom ministarstvu, stoji u odgovoru Državnog inspektorata na naš upit koji smo po njihovom savjetu uputili MUP-u kao predlagatelju zakona, a koji je odgovornost prebacio na Državni inspektorat.

– Nastavno na upit obavještavamo Vas da je Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima propisano da inspekcijski nadzor nad smještajem sezonskih državljana trećih zemalja obavljaju inspektori tijela nadležnog za inspekcijske poslove rada stranaca i upućenih radnika, navodi se u odgovoru MUP-a na naš upit.

Zbog toga što MUP i Državni inspektorat međusobno prebacuju dogovornost, ostaje nejasno koja bi inspekcija trebala biti nadležna za »inspekcijske poslove rada stranaca i upućenih radnika«, a u Državnom inspektoratu su potpuno ignorirali naš upit o tome hoće li se zbog potrebe nadzora zapošljavati novi inspektori, s obzirom na to da u Inspektoratu priznaju da nemaju dovoljan broj ljudi. Najbolji primjer toga je potreba za zajedničkim djelovanjem sindikata graditeljstva i Državnog inspektorata u pronalasku neprijavljenih radnika na gradilištima, koja je pokrenuta upravo zbog činjenice što Državni inspektorat nema dovoljan broj inspektora pa je morao dogovoriti suradnju sa sindikatima. Hoće li i u slučaju kontrole uvjeta smještaja stranih radnika također doći do suradnje sa sindikatima, ostaje za vidjeti.

Koliko će novi Zakon o strancima biti rigorozan prema poslodavcima koji zapošljavaju strane radnike – od poštovanja radnopravnih odnosa, zaštite na radu, podmirivanja svih davanja i poreza do pravila za smještaj stranih radnika, najbolje je oslikao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući izmjene zakona u Saboru, koje su usvojene u petak 21. veljače, kada je procijenjeno da će svega 17 posto agencija koje su danas aktivne moći udovoljiti zahtjevima (!), a u registru u koji se moraju prijaviti trenutno ih je više od 650.

Važan nadzor

Božinović je tada istaknuo da država vodi glavnu riječ i da zna da uvoz radne snage mora biti pod nadzorom te da je proučila greške drugih i prati što se događa u državama koje su olako shvaćale pitanje radnih migracija.

– Kriminal, paralelna društva, nesigurnost, kod nas to nije slučaj i neće se dogoditi, kazao je Božinović, dodavši da je »strana radna snaga potrebna našem gospodarstvu, ali ne pod svaku cijenu«. Izmjenama zakona inače su uvedeni novi uvjeti za ukidanje dozvole za boravak i rad, i to ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se nalazi na popisu poslodavca za kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku i slično.

– Ovim zakonom jasno postavljamo granice, ukidamo suvišnu administraciju, ali neće biti mjesta za poslodavce koji iskorištavaju strane radnike, niti za one koji zaobilaze propise kako bi ostvarili nepoštene prednosti. Zapošljavanje stranaca odsad će biti privilegij, a ne sredstvo zlouporabe, poručio je Božinović u petak prilikom izglasavanja izmjena zakona u Saboru.

Do 2030. svaki četvrti radnik stranac

Prošle je godine izdano 206.529 dozvola, što je 210 posto više nego 2020. godine, kada ih je izdano 66.655, dok je do 31. siječnja ove godine izdano 17.168 dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje. Dozvole su u najvećem broju izdane za rad u djelatnostima graditeljstva – 75.071 radna dozvola, u turizmu i ugostiteljstvu – 56.228 radnih dozvola, u industriji – 28.486, prometu i vezama – 16.149 te u djelatnosti trgovine – 7.925.

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2024. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine 38.100, Nepala 35.635, Srbije 27.988, Indije 20.502, Filipina 14.680, Sjeverne Makedonije 13.855, Bangladeša 13.630, Kosova 8.139, Uzbekistana 6.959 i Egipta 6.672.

U Hrvatskoj trenutno prijavljen boravak imaju 113.504 strana radnika na temelju važeće dozvole za boravak i rad, tzv. aktivne dozvole. Po HUP-ovim predviđanjima do kraja ove godine bit će odobreno više od 200.000 dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj, a do kraja 2030. godine Hrvatska bi mogla imati i pola milijuna stranih radnika, što bi značilo da će svaki četvrti radnik biti stranac.