Centar za mirovne studije već godinama upozorava da se u Hrvatskoj potpuno zanemaruje sustavcivilne zaštite, nauštrb razvoja oružanih snaga i policije. Iz događaja poput katastrofalnog požara u Dalmaciji, upozorili su oni ovaj tjedan u novom priopćenju, potpuno je jasno da su »Hrvatskoj trenutno potrebniji kanaderi i vatrogasna oprema, nego borbeni zrakoplovi«. Zbog marginaliziranja civilne zaštite, navode oni, »Hrvatska svjedoči skandaloznim situacijama gdje ljudi velikog srca, od profesionalaca do volontera, gase požare bez adekvatne opreme, bez dovoljno vatrogasnih vozila i u potpuno neprimjerenim uvjetima«. CMS je, štoviše, prije manje od mjesec dana, prilikom javne rasprave o nedavno usvojenoj Strategiji nacionalne sigurnosti, predlagao da se požari izdvoje kao poseban rizik.

»Držimo da je važno razvijati zaštitu protiv požara kao prioritet. Predlažemo da se strateški stavi puno veći naglasak na razvoj sustava civilne zaštite, te da jačanje sustava civilne zaštite u narednom periodu bude primarni strateški cilj« – bio je jedan od njihovih prijedloga koji je Vlada Republike Hrvatske, kako je vidljivo u javnoj raspravi, odbila uz obrazloženje da će se ta pitanja obuhvatiti u nekom budućem »sveobuhvatnom pregledu sposobnosti zaštite i spašavanja«.

Naglasak na militarizaciji

Pitali smo Gordana Bosanca iz CMS-a da nam dodatno pojasni zašto smatra da je Strategija nacionalne sigurnosti manjkava.

Gordan Bosanac / Foto Patrik Macek/PIXSELL

– Nakon poplava u Gunji moglo se zaključiti da je civilna zaštita zadnja rupa na svirali u cijelom sustavu sigurnosti RH. Ono što me posebno šokiralo kad sam se u to vrijeme raspitivao o uzrocima tog problema, je da je jedan od odgovora zašto je to tako bio da dio ljudi civilnu zaštitu smatra nasljeđem Jugoslavije, pa se ona iz tih političkih razloga marginalizira. Marginaliziranje je rezultiralo time da sustavcivilne zaštite trenutno ne funkcionira dobro i ne može odgovoriti na velike katastrofe kao što su Kornati, Gunja ili ovi požari, nego se uvijek u pomoć dovlači vojska.

Što je krivo – civilna zaštita bi takve stvari trebala moći odraditi i to je i razlog zašto u uređenim zemljama civilna zaštita i postoji. Naša je teza da je u Hrvatskoj, kad je o sigurnosti riječ, i dalje preveliki naglasak na militarizaciji. Bilo što vezano uz vojsku i obranu se ne smije dovoditi u pitanje. Jer ako dovedete u pitanje zašto bi MORH-u moralo ići 2 posto BDP-a, odmah vas se napada s argumentom da ste protiv hrvatske vojske. Mislim da tu leži problem – u našoj reformi sigurnosnog sustava išlo se na unaprijeđenje MORH-a i MUP-a, dok su druge stvari gotovo potpuno izostale. I zato mi danas nemamo sustav koji može odgovoriti na ovakve prirodne katastrofe koje su po nama puno veća prijetnja od mogućnosti da nas napadne neka susjedna zemlja, pojašnjava Bosanac.

Usporedbe radi, navodi on dalje, Državna uprava za zaštitu i spašavanje koja bi trebala biti centralna institucija za koordinaciju postupanja u ovakvim događajima i koordinator civilne zaštite, ove godine ima proračun oko 400 milijuna kuna, dok MORH ima proračun 4,3 milijarde kuna.

Politička odluka

U CMS-u smatraju da iako Strategija prepoznaje koncept ljudske sigurnosti, on nije operacionaliziran na isti način kao koncept domovinske sigurnosti.

– To je pitanje političke odluke – zato smo mi inzistirali da se drugačije poslože prioriteti. Razumijem da je političarima teško reći koje su veće a koje su manje sigurnosne prijetnje državi. No naš pristup u CMS-u je da je jedna od temeljnih prijetnji ugroženost ljudske sigurnosti, što ne znači samo pitanje požara ili poplava, nego i cijelog niza socio-ekonomskih pitanja, korupcije, prezaduženosti i tako dalje. Kad MORH razrađuje pitanja nacionalne sigurnosti njemu je naravno teško razumjeti da su to sigurnosne prijetnje. One će zato biti samo ovlaš spomenute, ali ih se neće staviti kao prioritet. Kad bi se nešto stavilo kao prioritet, onda bi i proračun morao ići u smjeru jačanja tog segmenta.

U cijelom tekstu Strategije imamo samo brojku od 2 posto BDP-a za MORH, a druge brojke se ne spominju. Mi smatramo da je trenutni prioritet razvoj sustava civilne zaštite, drugo po redu je jačanje i demokratizacija obavještajne službe, onda ide policija, a onda tek MORH. U Strategiji je obrnuto. Koncept ljudske sigurnosti po nama podrazumijeva i najveće izazove i strahove stanovnika Hrvatske – imaju li posao, hoće li ostati ovršeni, zašto ljudi odlaze iz zemlje. Nema jasne vizije kako ćemo se nositi s tim problemima. Kad bi se to apostrofiralo onda bi znali da u naredno vrijeme ne možemo kupovati borbene avione nego prioritetno moramo rješavati nezaposlenost, smatra Bosanac.