Primanja hrvatskih radnika iz inozemstva rasla su i ove godine, a sve je veći i odljev novca u inozemstvo, kroz dividendu koju stranim vlasnicima isplaćuju hrvatske tvrtke.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju naknada zaposlenima koja stiže iz inozemstva veća je od iznosa dividende koju ubiru strani vlasnici, i to je možda najpreciznija slika odnosa u hrvatskom gospodarstvu, a posebice na tržištu rada u posljednjem desetljeću.

Građani Hrvatske odlaze na bolje plaćene poslove u inozemstvo, a strani vlasnici ostvaruju sve veću dobit, odnosno dividendu zapošljavajući sve više radnika iz trećih zemalja. Logično, raste iz godine u godinu i zarada koju ti radnici ostvaruju u Hrvatskoj.

Prema podacima što ih je ovih dana objavila Hrvatska narodna banka, u prvoj polovini ove godine naknada zaposlenima iz inozemstva, odnosno građanima koji su još uvijek hrvatski porezni rezidenti, bila je 1,601 milijarda eura, što je oko 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Stranim je radnicima u Hrvatskoj isplaćen 341 milijun eura, što je 23 posto više nego godinu dana ranije i deset puta više nego primjerice u cijeloj 2014. ili 2015. godini.

Naknade iz inozemstva

Istovremeno je iz Hrvatske kroz dividendu stranim vlasnicima domaćih poduzeća isplaćeno milijardu i 33 milijuna eura, što je čak 600 milijuna eura više nego lani u istom razdoblju.

Uz to stranci su samo na ime dobiti iz prošle godine u ovoj godini u zadržanoj dobiti imali 357 milijuna eura, što znači da se u idućim godinama i taj iznos može isplatiti na ime dividende.

Hrvatski su pak vlasnici u šest mjeseci ove godine iz svojih tvrtki u inozemstvu povukli ukupno 28 milijuna eura dividende.

Od 2000. do 2022. godine, naknade zaposlenima iz inozemstva, pokazuju to podaci o primarnom dohotku iz platne bilance, bili su ukupno 21,74 milijarde eura, s time da je glavnina tog prihoda ostvarena u razdoblju od 2013. godine, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Do tada su, u 13 godina, naknade zaposlenima iz inozemstva bile ukupno 5,65 milijardi eura, a u razdoblju od 2013. do kraja 2022. godine, znači u deset godina ukupno su iznosile 16,86 milijardi eura.

U svakoj je godini taj iznos rastao u odnosu na prethodnu godinu, što pokazuje da je sve više hrvatskih poreznih rezidenata radilo u inozemstvu, ali i da su rasle njihove plaće.

Tako je lani ukupan iznos isplaćenih naknada iz inozemstva domaćim poreznim rezidentima bio dvije milijarde i 735 milijuna eura, a ako je suditi po podacima za prvih pola godine u ovoj godini će premašiti tri milijarde eura.

Ako se ta projekcija ostvari to znali da će naknade zaposlenima iz inozemstva od 2000. do kraja ove godine ukupno biti gotovo 25 milijardi eura, odnosno bit će veća od ovogodišnjih proračunskih prihoda u Hrvatskoj.

Kad je u pitanju isplata dividende, tablice HNB-a bilježe isplate od 2005. godine i do sada je, znači u 18 godina, isplaćeno ukupno 11,34 milijarde eura.

Tako su strani vlasnici u Hrvatskoj u 18 godina naplatili dividendu koja je dovoljna za pokrivanje dvogodišnjeg troška najvećeg izdatka proračuna, isplata mirovina.

U tom istom razdoblju Hrvatski su vlasnici povukli iz inozemstva ukupno 1,44 milijarde eura dividende, što je osam puta manje od isplate dividende u inozemstvo.

Sekundarni dohodak

Nisu naknade zaposlenima jedini prihodi koje hrvatski građani ostvaruju u inozemstvu, treba tome dodati i mirovine, te doznake koje formalnim ili neformalnim putem šalju u Hrvatsku.

Njih Hrvatska narodna banka također prikazuje u okviru platne bilance i skrivaju se pod sekundarnim dohotkom. Tako je u šest mjeseci ove godine iz inozemstva kroz mirovine i doznake, darove u novcu i robi stiglo 1,987 milijardi eura.

HNB ne raščlanjuje te podatke na doznake formalnim ili neformalnim putem, darove ili mirovine, ali kad se taj iznos pribroji naknadama zaposlenima od 1,6 milijardi eura, sam od sebe se nameće zaključak da su Hrvati radom u inozemstvu sebi i svojim obiteljima u prvih šest mjeseci ove godine priskrbili gotovo 3,6 milijardi eura i time značajno poboljšali standard u Hrvatskoj.

Iznos je to koji je 250 milijuna eura, odnosno sedam posto, manji od prihoda od inozemnih gostiju u prvom polugodištu ove godine.

Odlazak domaćih radnika otvorio je prostor za radnike iz trećih zemalja da isto učine za svoje obitelji, pa je uz 341 milijun eura koliko su koštale njihove plaće, iz Hrvatske u šest mjeseci u inozemstvo kroz mirovine i formalne i neformalne doznake otišlo još više od 591 milijun eura u države iz kojih ti radnici dolaze.