ZAGREB – Nacionalne manjine prikazuju se negativno u udžbenicima za osnovnu i srednju školu u prilično visokom postotku.

Najviše je takvih primjera vezano uz Mađare, oko 28 posto, zatim uz Talijane, 23 posto, dok su Srbi na trećem mjestu s oko 15 posto negativnih prikaza u udžbenicima. Mahom je riječ o negativnom prikazu nacionalnog kolektiviteta, pa se tako, na primjer, navodi kako su »Mađari izvršili mađarizaciju«, a »Talijani anektirali Istru«. Pokazali su to rezultati istraživanja »Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske«, što ga je proveo tim na čelu s Dejanom Stjepanovićem iz Sveučilišta u Dundeeju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a dio je realizacije aktivnosti Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021. – 2024. Spomenute je formulacije autor istraživanja ocijenio nepoželjnima jer se time nacionalna manjina poistovjećuje s djelovanjem nacionalnih država, odnosno vlasti, kroz povijesne etape. Trebalo bi ih, smatra, potpuno izbaciti iz udžbenika i zamijeniti drukčijim pristupom.

Socijalna distanca

Riječ je o analizi vidljivosti nacionalnih manjina i predodžbe o njima u školskim udžbenicima te kvalitativnom kontekstu u kojem su predstavljene četiri nacionalne manjine: mađarska, talijanska, srpska i romska, u udžbenicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Analizirano je 115 udžbenika za hrvatski jezik, glazbenu kulturu, glazbenu umjetnost, likovnu kulturu, prirodu i društvo, povijest, geografiju, etiku i politiku i gospodarstvo. Pokazalo se da se u većini primjera nacionalne manjine prikazuju neutralno, vrlo rijetko pozitivno (manje od šest posto), a u značajnom se postotku, do 40-tak posto kod romske i srpske manjine, ne spominje nacionalni identitet.

dr. Dejan Stjepanović sa Sveučilišta u Dundeeju / Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Poseban zaključak odnosi se na srpsku nacionalnu manjinu koja je, ističe se, najzastupljenija u udžbenicima, ali je, kao i kod romske manjine, prisutna izražena etnička, odnosno socijalna distanca od većinskog naroda, a najveći je postotak nenavođenja nacionalnosti.

– Moguće je da se autori udžbenika svjesno odlučuju na nespominjanje nacionalnosti kao osjetljive teme, a dodatni faktor mogao bi biti nedavni konflikt između većinskog i manjinskog naroda, zaključuje Stjepanović. U slučaju mađarske i talijanske manjine, s čijim je matičnim državama konflikt davno završen, prisutniji je neutralni stav, dok je u slučaju srpske manjine konflikt recentan i zato autori izbjegavaju navoditi nacionalni identitet, ističe autor.

Što se srpske manjine tiče, najčešće se spominju značajne osobe, znanstvenik Nikola Tesla i pjesnik Petar Preradović, a evidentno je, ističe se, izostavljanje spominjanja nacionalnosti značajnih Srba u 38 posto slučajeva. Kod talijanske i mađarske manjine takvih je primjera manje od jedan posto. Kod ostalih manjina značajne se osobe rijetko spominju, a najčešće se govori o kolektivitetu. Kod svih nacionalnih manjina žene su podzastupljene, kao što se rijetko navode i lokalni, regionalni ili drugi identiteti, ističe se u istraživanju.

Pozitivni primjeri

Autor ističe i pozitivne primjere u promicanju multiperspektivnosti, pa tako među ostalim spominje Erdeljin udžbenik povijesti u izdanju Školske knjige, gdje se govoreći o Tesli spominju njegov spomenik u Zagrebu i beogradska zračna luka koja nosi Teslino ime. Od učenika se traži da analiziraju zašto je to tako. Na isti način, u tom se udžbeniku pod temom Oluje učenike pita zašto dvije strane suprotstavljene u ratu tumače taj događaj na posve suprotan način.

Dobro je, smatra Stjepanović, što većina udžbenika o Nikoli Tesli govori kao o hrvatskom i američkom znanstveniku i izumitelju, koji je »podrijetlom Srbin iz Hrvatske« ili o »izumitelju srpskog podrijetla«.

– Takav se pristup zasniva na multiperspektivnosti i usklađen je s principima nacionalnih i predmetnih kurikuluma, onog dijela vezanog za izučavanje fenomena nacionalizma i suživota, poručio je Stjepanović. S druge strane, u udžbeniku za hrvatski jezik nakladnika Alfa neprimjerenim se smatra navođenje stihova Petra Preradovića uz poslijeratnu sliku Vukovara, jer se pritom ne navodi činjenica da predstavnici srpske manjine smatraju Preradovića svojim sunarodnjakom. Takvi primjeri, upozorava Stjepanović, stvaraju uvjete za konflikt.

Autori analize udžbenika ponudili su i konkretne preporuke resornom ministarstvu, školama, izdavačima i znanstvenoj zajednici. Nakladnicima se preporuča da daju nove smjernice za pisanje udžbenika, autorima udžbenika da izbjegavaju kolektiviziranje i često identificiranje manjinskih grupa s određenom vlašću ili režimom, te da češće ističu doprinos nacionalnih manjina hrvatskom društvu.