ZAGREB Vlada je samo jednom odlukom stvorila uvjete za otpis ukupno oko 700 milijuna kuna kredita što su ih po različitim državnim programima dobili razvojačeni pripadnici Hrvatske vojske, ali i tvrtke preko nekadašnjeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. Kako se ti krediti godinama nisu vraćali, ili su reprogramirani bez nade da će biti vraćeni, Vlada je jučer donijela odluku kojom je utvrdila uvjete za njihov otpis i time je samo priznala da tih 700 milijuna kuna glavnice, kamata i zateznih kamata nikada neće moći naplatiti, čime će nestati ta njezina potraživanja jednako kako i Fond za zapošljavanje i razvoj koji je odobrio veći dio tih kredita. Najveći dio otpisa, čak 668 milijuna kuna odnosi se na kredite preko Fonda za zapošljavanje i razvoj, dok je preostalih oko 32 milijuna kuna otpis 285 kredita koji su odobreni razvojačenim braniteljima.

Mjera pomoći

Od 668 milijuna kuna otpisa kredita preko Fonda za zapošljavanje i razvoj, najveći dio, gotovo 482 milijuna kuna, odnosi se na tvrtke koje su završile u stečaju, ali za preostali iznos, veći od 185 milijuna kuna posljedica je gotovo nestvarne situacije u kojoj se Ministarstvo financija našlo.

Kako bi se ublažila ekonomska kriza, Vlada Zorana Milanovića donijela je 2013. godine Uredbu kojom se, kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Ministarstvu financija, koje je preuzelo poslove ugašenog Fonda, omogućuje da i korisnicima kredita tog fonda odobri odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga, otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Dodaje se da Ministarstvo financija nije postupalo po toj Uredbi. Već godinu dana kasnije Vlada je izmijenila uredbu i odobravala se samo obročna otplata kredita te otpis potraživanja s osnove kamata, dok otpisi na ime glavnice kredita nisu odobravani.

No, korisnici kredita pozivaju se na stečena prava, temeljem odluka koje je donio bivši Fond i Vladinu uredbu iz 2013. godine, pa su pokrenuli sudske postupke. Kako doznajemo, Ministarstvo je odobravalo ili odbijalo, ovisno o tome ispunjavaju li uvjete, zahtjeve onima koji su ih podnijeli, ali sada to kao stečeno pravo traže i oni koji zahtjev nisu podnijeli, a mogli su dobiti od 30 do 70 posto otpisa kredita. U Uredbi inače stoji da Vlada ili ministar financija »mogu«, a ne »moraju« otpisati dug.

Pritisnuti podnesenim tužbama na ime stečenog prava, ali i najavama tužbi, u Ministarstvu financija su odlučili pitati DORH kakav bi bio eventualni rasplet ako tim korisnicima kredita ne odobre otpis.

– Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je vezano za navedenu problematiku dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova te navodi da ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe Vlade Republike Hrvatske, državni proračun se potencijalno izlaže dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete – stoji u obrazloženju odluke Vlade o otpisu.

Nastavak politike

Što se tiče otpisa duga braniteljima, riječ je o kreditima koji su odobravani po Programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske iz 1996. godine i bilo ih je ukupno 3.655 u ukupnom iznosu od oko 320 milijuna kuna.

Od početka su postojali problemi s otplatom i neuspjelim pokušajima naplate, pa su prethodne Vlade donijele nekoliko odluka o izmjenama uvjeta i načina kreditiranja tako da je produžavan poček otplate odobrenih kredita, omogućen reprogram dospjelih i nedospjelih potraživanja. Otpis kredita moguć je u slučaju smrti, starosti, maligne i teške kronične bolesti, teškog socijalnog položaja korisnika kredita, elementarne nepogode koja je prouzročila štetne posljedice za korisnika i članove zajedničkog kućanstva.

Različite su Vlade dosad otpisale 1.829 kredita razvojačenim braniteljima u iznosu od 208 milijuna kuna, pa je ovo samo nastavak te politike.

Vlada možda ima opravdanje za stotine milijuna kuna otpisa koje su posljedica odluka prethodnih vlasti, ali ona sama nije se baš potrudila biti transparentna oko odluke da se Državni inspektorat, koji će s radom započeti 1. travnja, preseli u Ininu zgradu u Šubićevoj ulici. Vlada je dala suglasnost Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da s Inom sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u sklopu Inine poslovne zgrade u Šubićevoj, kao i da do kraja godine dogovori kupnju te zgrade po tržišnim uvjetima. No, ako se još ne zna koliko bi koštala kupnja zgrade, nije jasno zašto Vlada u svojoj odluci nije otkrila koliko košta zakup koji će plaćati prije nego što kupi zgradu.