ZAGREB – Uz nekoliko nacionalnih strateških dokumenta u kojima su najavljene brojne mjere za razvoj Hrvatske, pa tako i svih krajeva pojedinačno, Sisačko-moslavačka županija dobila je i program društvene i gospodarske revitalizacije, a taj je svoj plan Vlada preko portala e-savjetovanje pustila u javnu raspravu. Vlada se, pored nekoliko nacionalnih strategija i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odlučila na poseban pristup Sisačko-moslavačkoj županiji zbog potresa iz prosinca prošle godine, koji je na području SMŽ-a uzrokovao štete od 37,5 milijardi kuna.

Potrudilo se Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije analizirati stanje u županiji koja je jedna od najnerazvijenijih u Hrvatskoj, o čemu dovoljno govori činjenica da od svih lokalnih jedinica u sastavu te županije samo Sisak i Kutina nisu potpomognuta područja, ali malo su toga novoga mogli najaviti kako bi se podigla i demografski i gospodarski propala županija, koju je potres dodatno unazadio.

I samo Ministarstvo u svom prijedlogu programa ističe da “najveći dio Županije ostvaruje ispodprosječne razvojne rezultate, pa su već postojećim strateškim dokumentima i specifičnim zakonima predviđeni mehanizmi potpore i poticanja društvenog i ekonomskog napretka”. Ipak, ponovili su oni još jednom i ciljeve i mjere koji bi trebali pridonijeti i gospodarskom i demografskom oporavku županije, spominje se i potreba povećanja konkurentnosti, produktivnosti, obnova i izgradnja, primjerice prometne i obrazovne infrastrukture, podizanje poljoprivrede na malo veću razinu, razvoj zdravstvenog i kulturnog turizma.

Motiv za doseljavanje

U više navrata ističu da neće biti dovoljno samo obnoviti kuće nakon potresa kako bi se zadržalo postojeće stanovništvo, a posebice kako bi se mlade ljude motiviralo za doseljavanje u SMŽ. Istaknuli su i već poznate projekte u cestogradnji, obnovi vrtića, škola, poticajima seoskim gospodarstvima i malim poduzetnicima, dakle sve ono što je već ugrađeno u neke ranije strateške dokumente ili pripremljeno za konkuriranje za novac iz Europske unije. Upravo je novac iz EU fondova financijski temelj Vladinog programa, pa i većina novca od 13 milijardi kuna koja bi se do kraja desetljeća trebala uložiti u tu županiju stiže upravo iz europskih fondova.

Jedna od zanimljivijih mjera, koja se nije javljala u ranijim strateškim dokumentima što ih je država donosila posljednjih godina, posebice je financijska podrška stanovništvu, poduzetnicima i obrtnicima.

– Ključne aktivnosti vezane su za osiguranje dodatnog dohotka stanovništvu koje je zbog učinka potresa privremeno ili trajno nezaposleno, poput primjerice bespovratne pomoći, kreditiranja poduzetnika i obrtnika, upotrebe novih financijskih instrumenata, ali i povezanih savjetodavnih i koordinacijskih mehanizama kako bi se osigurala puna apsorpcija raspoloživih instrumenata potpore svim potrebitim stanovnicima, poduzetnicima i obrtnicima, poticanje jačanja aktivnosti socijalno/društvenog poduzetništva, navodi se u Programu.

No, ne navodi se kolike bi bile te bespovratne pomoći, posebice kad su nezaposleni ili oni koji su zbog potresa izgubili posao, tek se navodi da je riječ o kompenzaciji izgubljenog dohotka dijela stanovnika koji su zbog izravnih šteta potresa izgubili radno mjesto ili su privremeno spriječeni u obavljanju poslovnih aktivnosti. Aktivnosti predviđaju moratorije te refinanciranje kreditnih i drugih obaveza kao i bespovratne potpore za nabavu kapitalne opreme, uvođenje novih tehnologija te osiguranje plaća zaposlenika.

Demografska tranzicija

No, za tisuće stanovnika SMŽ-a moglo bi biti već prekasno, jer su se nakon potresa već trajno iselili iz svojih gradova i sela. Vlada navodi da je početkom ožujka 2021. godine ukupno 3.599 osoba napustilo svoje prebivalište, od čega je većina, i to 2.883 privremeno raseljeno u druge dijelove Hrvatske, što znači da “na prostoru Županije traje ubrzana demografska tranzicija potaknuta posljedicama potresa”. Navode i da se prema neslužbenim podacima dio stanovnika trajno iselio i da će demografski gubici ovisiti o duljini trajanja obnove i oporavka.

Već sada činjenica da se broj stanovnika u Županiji smanjuje većom stopom nego na nacionalnoj razini ukazuje na demografsku opustošenost SMŽ-a, a u takvim uvjetima teško će se promijeniti i trend po kojima udio gospodarstva SMŽ-a u ukupnom gospodarstvu Hrvatske pada iz godine u godinu i sad je već ispod tri posto.