Novi direktor tvrtke LNG Hrvatska, Ivan Fugaš, koji je na dužnost stupio 1. lipnja ove godine, nakon što je njegov prethodnik Hrvoje Krhen odstupio na vlastiti zahtjev, zbog prelaska na novo radno mjesto, na naš upit kaže kako će tvrtka nastaviti sa svim prethodno najavljenim projektima, uključujući povećanje kapaciteta LNG terminala u Omišlju i pripremama za gradnju »malog« LNG terminala u luci Gaženica u Zadru.

– Nedavno je potpisan ugovor o nabavi, odnosno proizvodnji novog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta 250 tisuća metara kubičnih na sat. Modul će biti spreman početkom 2025. godine te se njegova ugradnja, kao i potpuna implementacija u postojeći sustav uplinjavanje na FSRU brodu LNG Croatia očekuje u trećem kvartalu 2025. godine kako bi sve bilo spremno za početak plinske godine 2025./2026. Također poučeni iskustvom rada Terminala u zadnje dvije i pol godine, tijekom prekida rada Terminala zbog implementacije novog modula za uplinjavanje odradit ćemo i niz razvojnih projekata kako bi povećali fleksibilnost, efikasnost i pouzdanost Terminala, kaže Fugaš.

LNG terminal u Omišlju bitno će proširiti kapacitete do 2025. godine / NL arhiva

Ekološki standardi

Vezano za projekt gradnje stanice za distribuciju ukapljenog prirodnog plina (UPP), dodaje, nastavljaju se sve aktivnosti na ishođenju lokacijske dozvole te svim pripremnim radnjama na izradi projektne dokumentacije. Na naše pitanje je li i dalje riječ o lokaciji u zadarskoj luci Gaženica, Fugaš je odgovorio potvrdno. Zanimalo nas je i što je s najavljenom prekrcajnom stanicom u Rijeci, na prostoru nekadašnje petrolejske luke, ali Fugaš je odgovorio kako o tome ne može govoriti dok se ne steknu uvjeti za taj projekt, za koji je LNG Hrvatska i dalje zainteresiran. Novi direktor najavljuje i razvoj drugih projekata.

– Daljnji razvojni projekti tu ne staju. Započeli smo aktivnosti na analizi mogućnosti hvatanja i zbrinjavanja CO2 te iskorištavanja energije sunca, a i dalje ćemo nastaviti istraživati kako bi Terminal i dalje bio u skladu s najvećim industrijskim i ekološkim standardima. Svakako ne smijemo zaboraviti i na redovne, odnosno svakodnevne aktivnosti koje se obavljaju na Terminalu pa tako smo do sada obavili prekrcaj ukapljenog prirodnog plina sa 64 broda, ponovni prekrcaj UPP-a na preko 170 kamiona za prijevoz UPP-a te uplinili i otpremili u transportni sustav Hrvatske više od pet milijardi prostornih metara prirodnog plina. Ono čemu će društvo i dalje težiti je nastaviti put svih dosadašnjih direktora društva koji su odradili ogroman i uspješan posao kako bi imali Terminal kakav je danas, a s obzirom na profesionalnost, stručnost i spremnost zaposlenika društva to uopće ne dovodim u pitanje, kaže Fugaš.

Odlazak dosadašnjeg direktora Krhena u dijelu stručne javnosti se povezivao s planovima Prvog plinarskog društva (PPD), jednog od najvećih zakupaca kapaciteta LNG terminala na Krku, o pokretanju projekta manjeg LNG terminala, u suradnji sa strateškim partnerom. Kako neslužbeno saznajemo, Krhen će karijeru nastaviti u tvrtki Avenir LNG koja se bavi transportom ukapljenog prirodnog plina u manjim količinama, a s kojom je PPD već ostvario niz suradnji, od prijevoza UPP-a kamionima, do transporta ukapljenog plina manjim LNG tankerom, s terminala u Omišlju do Sardinije.

Vlasnik PPD-a i Enna Grupe, Pavao Vujnovac, u razgovoru za naš list prije tri mjeseca rekao je da postoji interes za gradnjom manjeg terminala u Hrvatskoj, uz ogradu kako to ovisi o planovima LNG Hrvatske za gradnju terminala u Zadru.

– Istina je, mi smo sa svojim inozemnim strateškim partnerom o tome razgovarali te i dalje razgovaramo o mogućnosti izgradnje takvog terminala. To bi dovelo do daljnje diverzifikacije LNG industrije u RH. U zadnjih godinu dana smo svjedoci toga kako je diverzifikacija veoma bitna i da je potrebno ulagati u projekte koji mogu pridonijeti sigurnosti opskrbe, ne samo Republike Hrvatske, već i regije. Sa strateškim partnerom razmatramo nekoliko lokacija, međutim za početak čekamo informaciju hoće li LNG Hrvatska izgraditi small-scale terminal u Gaženici u Zadru, kazao je tada Vujnovac, no na naš jučerašnji upit o planovima za gradnju manjeg terminala, iz PPD-a odgovaraju kako ta tvrtka nije zainteresirana za samu izgradnju infrastrukture, već isključivo za trgovanje plinom putem takvog LNG terminala manjeg kapaciteta.

Interes u trgovini

– PPD nije zainteresiran za izgradnju infrastrukture, već samo za trgovanje LNG terminalom manjeg kapaciteta. U tom smislu PPD je zainteresiran za suradnju sa svim potencijalnim partnerima koji bi eventualno gradili male terminale, ali samo u smislu trgovanja nikako ne u smislu gradnje infrastrukture, odgovoreno je iz PPD-a.

Inače, iz ENNA Grupe, u čijem sastavu posluje i PPD, nedavno je objavljeno kako započinju proces pripreme za prvu javnu ponudu dionica na tržištu kapitala (IPO), kao i proces ulaganja vrijedan više od milijardu eura. Očekuje se da bi proces izlaska na tržište kapitala mogao trajati pet godina, a razmatra se i Zagrebačka burza, što bi, smatraju u ENNA grupi, bio značajan doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala.

– PPD trenutno ima razvijeno poslovanje u Italiji, Mađarskoj, Sloveniji i Rumunjskoj te 70 posto svojih prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima. Iako tvrtka zadnjih godina bilježi snažan rast prihoda u inozemstvu, oni su značajno uvjetovani volatilnim cijenama plina na globalnim tržištima. Dobit ne prati rast prihoda, a bruto marža ostvarena proteklih godina je stabilna. Nova struktura omogućit će PPD-u održiv rast te širenje poslovanja na postojećim, ali i na novim europskim tržištima. Sjedište društva ostaje u Vukovaru i odsad će biti u izravnom vlasništvu tvrtke g. Vujnovca pod nazivom Blue Horizon, također sa sjedištem u Vukovaru. Temeljem nove strukture, ENNA grupa tijekom procesa listiranja dionica očekuje značajan interes tržišta kapitala koje se u potpunosti okreće financiranju održivih poslovnih modela i zelenih projekata, objavljeno je prije nekoliko dana iz ENNA Grupe.