RIJEKA – Nakon isteka moratorija očekuje se porast nenaplativih plasmana, a Ministarstvo financija izašlo je stoga s izmjenama poreza na dobit kojima bi se bankama smanjila osnovica na taj porez u visini iznosa nenaplativih kredita koje su spremne otpisati građanima i tvrtkama. Stvara se time neki »zračni jastuk« kojim se prije svega građane želi zaštititi od novog vala prodaje duga agencijama za naplatu potraživanja koje su u toj naplati agresivnije od banaka.

Guvernera HNB-a Borisa Vujčića smo pitali što misli o inicijativi ministra Marića. Vujčić se ogradio da se s detaljima prijedloga Ministarstva financija mora dodatno upoznati, te prijedlog stoga ne može još komentirati, no načelno »misli da je to dobro, odnosno ide u pravcu rješenja o kojima se već i ranije raspravljalo.«

I ostali sudionici financijskog sektora, pa i bankari, čini se, pozdravljaju inicijativu Ministarstva financija, ali misle da ona treba biti na individualnoj osnovi, na način da se, kako je nam je jučer rekao direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, »mjera odnosi na one koji objektivno zaista ne mogu platiti dug, a ne da bude nešto urbi&orbi, kako se to često tumači.«

Dobro za sve

– Mi u HUB-u smo godinama predlagali nešto slično, da se bankama omogući da jednokratno otpisuju dugove bez da im poslije Porezna uprava dolazi u kontrolu i kažnjava ih ako nisu primijenile sve instrumente osiguranja koje imaju u naplati potraživanja. Ovaj put je Porezna uprava očigledno vidjela da je to potrebno, odabrali su očito dobar trenutak, i mislim da je to dobro za sve, za banke, klijente i dužnike. Banke će otpisivati dugove na individualnoj razini, te vjerojatno onima koji nisu u mogućnosti zbog objektivne spriječenosti otplaćivati svoje dugove, a to znači onima koji su dugoročno bolesni, nemoćni… Više je to za slučajeve tog tipa, a ne urbi&orbi, kako se to često tumači«, kazao nam je Adrović. Vidjet ćemo, dodaje, što će biti rezultat svega toga.

Boris Centner, član Uprave Erste banke za gospodarstvo i riznicu, kaže da misli da je inicijativa više u pravcu da se mijenja to da banke, ako otpišu dugove, na to moraju platiti porez na dobit. Ne može se, veli, »u tom slučaju s klijentima ni nagoditi ni dogovoriti, nego na naš gubitak moramo još platiti i porez. Ako je to u tom smislu, onda je to jako dobra stvar«, kaže Centner.- Oni to tako predviđaju, nadam se da će tako i biti, ali se treba sjetiti da je 76 posto dugova koje su banke prodale zapravo bio dug poduzećima, a ne dug građanima. Prema tome, pitanje je kakav će biti efekt, ali korisna mjera u svakom slučaju, ocjenjuje Adrović. Dodao je da i agencije imaju svoje mjesto na tržištu, posluju u EU-u, nismo ih, kaže, mi izmislili.

Logična mjera

– Svaka će banka napraviti maksimalno koliko može da klijent u budućnosti može vraćati dugove, ali da se napravi da ćemo svima otpisivati dugove, to stvarno nema smisla. Ima dakle smisla otpisati toliko duga da ga čovjek u budućnosti može vraćati, bilo da je poduzeće, bilo građanin. Znači, ako je poduzeće u nenaplativim potraživanjima, mora se restrukturirati, a da bi se restrukturiralo, mora mu se otpisati dug. I onda je logično da će banka to napraviti, međutim, neće to napraviti ako na otpis još plati i porez na dobit. Ako se dakle to mijenja, to je dobro, ponovio je Centner.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da je logično da ako neki dug otpiše, da je za kreditora to trošak. I onda je opet logično da mu se za taj dio umanji osnovica poreza na dobit, jer dobiti – nema.

– Ne možete oporezivati ono čega nema. To je jedna logična mjera koja bi trebala uvijek vrijediti, no ne može se očekivati da sama po sebi bude poticaj za otpisivanje dugova jer dug je nečiji kapital, nečije potraživanje. Prema tome, nitko se zbog poreznog poticaja neće odlučiti na neki masovni otpis dugova. To je iluzorno očekivati. Uvijek je opasno slati poruke bez pokrića, u smislu da smo donijeli neku magičnu mjeru, i svi će se riješiti duga, ističe Šonje.