ZAGREB Nova vlada teško će išta uštedjeti na plaćama zaposlenih u vladi i njenim tijelima, odnosno 20 ministarstava, te 23 državna ureda i zavoda. Prema sistematizaciji radnih mjesta u ta je 43 tijela javne vlasti predviđeno 64.712 radnih mjesta, a popunjeno ih je 50.363, odnosno 77,8 posto i to zaposlenima koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Pridoda li se toj brojci još 744 osobe zaposlene na određeno, popunjenost radnih mjesta u Vladi i njenim tijelima iznosi 78,9 posto. Dakle, više od jedne petine predviđenih radnih mjesta je upražnjeno, pa bi, tako gledano, Tihomir Orešković, bude li izabran za predsjednika Vlade, trebao zaposliti 13.295 ljudi da bi postigao stopostotnu popunjenost radnih mjesta predviđenih sistematizacijom.

Previše posla 

Podatke o broju zaposlenih i broju predviđenih radnih mjesta Vlada je podastrla javnosti u Izvješću o radu Vlade Republike Hrvatske o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Zorana Milanovića. Niti jedno ministarstvo nije popunjeno u skladu sa sistematizacijom. Moguće je da sistematizacija predviđa i više zaposlenih nego što ih je realno potrebno, ali u pojedinim ministarstvima, sudeći prema objavljenim podatcima, stanje je doista zabrinjavajuće. Ministarstvo turizma popunjeno je tek nešto više od 50 posto, odnosno od 310 radnih mjesta koliko ih treba imati, popunjeno je njih 157. Usprkos tome turizam napreduje, a ministar turizma Darko Lorencin slovi za uspješnog ministra. Mnogo više zabrinjava popunjenost Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Od 330 koliko bi ih trebalo biti, zaposlenih je 187, odnosno 56 posto. Stanje je alarmantno u Upravi za porvedbu operativnih programa i međunarodnih instrumenata gdje radi 50 stalno zaposlenih (i još jedan na određeno vrijeme), a ne njih 96. 

Manjak i u MORH-u 

Neka ministarstva, s obzirom na to koliko su veliki sektori koje pokrivaju, mogu se pohvaliti time da velik posao odrađuju s relativno malim brojem zaposlenih. Cijelo obrazovanje, od osnovne škole pa naviše, do znanosti, što uključuje sva javna sveučilišta, institute i zavode, te sport servisira 318 ljudi. Teško bi se moglo kazati da bi ih bilo previše i da ih je 392 koliko sistematizacija predviđa. 

Ministarstvo koje zapošljava najviše ljudi, računajući i policajce u policijskim uprava, je ono unutarnjih poslova. U samom sjedištu Ministarstva zaposleno je 3.333 ljudi, umjesto 4.010, a u policijskim upravama njih 25.564, umjesto 31.334. Ministarstvo financija također ima problema s nedostatnim kadrom. U samom Ministarstvu zaposleno ih je 495, a ne 792, a velik manjak zaposlenih uočljiv je u Poreznoj upravi, gdje ih nedostaje 864, te u Carinskoj upravi gdje ih manjka 764. Manjka ljudi i u MORH-u. Kao i u mnogim drugim ministarstvima i u njemu je zaposleno 73 posto u odnosu na maksimalni mogući broj, a najbliže potpunoj popunjenosti je Samostalni odjel za potporu Vojnom ordinarijatu gdje je zaposleno 20 osoba, pa nedostaje samo jedna. Među državnim uredima posebno je loše stanje u Državnom uredu za središnju javnu nabavu. Od 42 radna mjesta, popunjeno ih je samo 16, a u Sektoru za pravne poslove i upravljanje ugovorima i okvirnim sporazumima tek pet od 16. Najviše je ljudi, u uredima i zavodima, zaposleno u Državnoj geodetskoj upravi, njih 1.048, a najmanje, jedna, u Uredu Komisije za odnose s vjerskim zajednicima. Ured za udruge, koji zapošljava 23 ljudi, jedino je vladino tijelo koje je stopostotno popunjeno u skladu sa sistematizacijom.