ZAGREB Ne izabere li Hrvatski sabor u sljedećih nekoliko dana suce Ustavnog suda taj će sud ostati bez dovoljnog broja sudaca da odlučuje u plenumu. Nedostatak ustavnosudskog kvoruma vrlo bi vjerojatno rezultirao ustavnom i političkom krizom. Dogovori o izboru sudaca Ustavnog suda traju mjesecima, a parlamentarna većina i opozicija dogovorili su se da će svaka strana predložiti po pet kandidata. Izbor sudaca Ustavnog suda nametnuo se kao najvažniji zadatak saborskih zastupnika u ovome trenutku, no pitanje je što bi se moglo dogoditi u slučaju da ne uspiju u roku izabrati suce.

Bivši predsjednik Sabora i donedavni posebni savjetnik predsjednice Republike za ustavno-pravna pitanja Vladimir Šeks u izjavi na N1 televiziju kazao je da je teško vjerovati da bi zastupnici bili »toliko neodgovorni, da bi bili u tom vidu kratkovidni i nemarni da bi se ponašali u skladu s jednim zloćudnim nemarom koji bi doveo do ustavne, političke i državne krize«.

Postoji (li) rješenje

No, Šeks je dao naslutiti da i u tom slučaju, prema njegovu mišljenju, postoji rješenje.

– Kad bi se tako dogodilo da Sabor zločinačkim nemarom prokocka svoju državničku ulogu, postoje drugi mehanizmi, a to je uloga predsjednice i njezine ustavne ovlasti, da se brine za stabilnost državne vlasti, kazao je Šeks. Iako ga nije izrijekom naveo, očito je da je aludirao na članak 94. stavak 2. Ustava koji navodi da se predsjednik Republike »brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti«, odnosno na mogućnost da predsjednica Republike u tom slučaju imenuje suce Ustavnog suda.

Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravno na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ustvrdio je u izjavi za naš list da Ustav, za slučaj da suci Ustavnoga suda ne budu izabrani u roku, sadrži rješenja te da ta rješenja treba izvesti iz tumačnja Ustava. Usprotivio se i tezi da bez Ustavnog suda nije moguće održati izbore podsjetivši da Ustav sadrži rješenja i za krizu, a za sada ne želi u medijima iznositi o kakvim je rješenjima riječ.

Smerdel je u veljači ove godine objavio članak u kojem je elaborirao izbor sudaca Ustavnog suda. I u njemu je naveo da vremena za izbor nema previše te da se ne smije dopustiti odumiranje Ustavnog suda. Smerdel je u članku, uz ostalo, razmatrao i mogućnosti u slučaju da Hrvatski sabor ne izabere suce u roku, pa tako i odredbu iz čl. 94 stavka 2. Ustava. Smerdel je ustvrdio da bi »intervencija predsjednika Republike, na temelju članka 94. Ustava, na način da imenuje ustavne suce, bila protuustavna. Takva intervencija ni u kojem slučaju ne bi mogla izdržati strogi test razmjernosti. Intervencija šefa države u izbor tijela kojem je jedino odgovoran u slučaju povrede Ustava, ne bi mogla biti protumačena kao nužna izuzetna mjera u cilju stabilizacije ustavnih institucija u demokratskom društvu«.

Prezir i prepisivanje

U sadašnjoj situaciji u vezi izbora sudaca Ustavnog suda Smerdel se oštro protivi ideji da se izabere bilo koga samo da se nekoga izabere i tako popuni Ustavni sud.

– Protiv sam toga da se po bilo koju cijenu izaberu ljudi u Ustavni sud. Njih se bira na osam godina, a među kandidatima ima onih koji su pokazali prezir prema institucijama, koji prepisuju znanstvene radove, i koji se spominju u kaznenim istragama koje se vode u inozemstvu, zaključio je Smerdel.

Đorđe Gardašević, također s Katedre za ustavno pravo, smatra da tumačenje prema kojem bi predsjednica Republike mogla imenovati ustavne suce nije dobro.

– To nije dobro rješenje, uz ostalo, i zato jer je Ustavni sud sudište koje odlučuje o opozivu predsjednika Republike, kazao je Gardašević i naglasio da samo Hrvatski sabor može birati suce Ustavnog suda.