Danas se završava javno savjetovanje o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, koji bi trebao olakšati energetsku obnovu i ugradnju dizala, a hoće li i kada prijedlog zakona ići u saborsku proceduru ovisit će o parlamentarnim izborima. Istodobno s Vladinim prijedlogom zakona Europski je parlament prije nekoliko dana usvojio planove za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova iz sektora zgrada, što je prethodno dogovoreno s Vijećem EU-a.

Predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada nastoji se do 2030. znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u kako bi on do 2050. postao klimatski neutralan. S druge strane, zgrade kojima se koriste javna tijela ili koje su u njihovu vlasništvu trebale bi biti s nultim emisijama do 2028., a od 2030. to bi se trebalo primijeniti na sve nove zgrade. Drugi su ciljevi obnova energetski najneučinkovitijih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Minimalni zahtjevi

U skladu s novom direktivom i minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava, države članice morat će do 2030. obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih zgrada, a 26 posto njih do 2033. Ako je to tehnički i gospodarski moguće, države članice trebale bi do 2030. postupno uvesti solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, te u sve nove stambene zgrade.

Države članice također moraju donijeti i mjere za dekarbonizaciju sustava za grijanje i za postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva u sustavima za grijanje i hlađenje kako bi se oni do 2040. potpuno ukinuli. Od 2025. bit će zabranjeno subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva. Međutim, financijski poticaji i dalje će biti mogući za hibridne sustave grijanja, poput onih koji kombiniraju kotao sa solarnim termalnim uređajem ili dizalicom topline. Od novih pravila moguće je izuzeti gospodarske objekte i arhitektonsku baštinu. Osim toga, države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte.

No, smjernice za dekarbonizaciju zgrada kao i ukidanje kotlova na fosilna goriva Vladin prijedlog zakona zasad ne predviđa, ali zato propisuje osnivanje zajednica suvlasnika temeljem kojih bi se olakšali postupci energetske obnove zgrade, koji bi mogli, odnosno morali uključivati i smjernice Europskog parlamenta. Zajednica suvlasnika ujedno je jedna od najvećih novost predloženog zakona, a te bi zajednice bile pravne osobe, imale bi osobni identifikacijski broj (OIB), dok bi Državna geodetska uprava izradila registar zajednica suvlasnika. Energetsku obnovu i ugradnju dizala država bi sufinancirala s trećinom troškova, a propisala bi se i minimalna visina zajedničke pričuve od 0,36 eura po metru četvornom.

Prekršajne kazne

Zakonskim prijedlogom predviđaju se i prekršajne kazne za upravitelje i neodgovorne suvlasnike te uvođenje odredbe o prinudnom upravitelju kojeg imenuje gradonačelnik ako to nisu učinili suvlasnici, te uvođenje odredbe o prinudnom predstavniku suvlasnika, kojeg imenuje upravitelj ako nisu suvlasnici.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić prilikom predstavljanja zakona izjavio je da zakon nije ideološki nego ima za cilj da se stanovanje učini boljim te očekuje sudjelovanje građana u javnom savjetovanju, a uz građane i lokalnih zajednica u njegovu provođenju.

Cijela europska direktiva, kao i Vladin prijedlog zakona, trebali bi pomoći u smanjenju računa za energiju. Izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada Ciarán Cuffe u Europskom parlamentu još je dodao da bi direktiva trebala pomoći rješavanju temeljnih uzroka energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući tisuće visokokvalitetnih lokalnih poslova diljem EU-a.

Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa »Spremni za 55 posto«. Zahvaljujući novom Europskom zakonu o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. postali su dio obvezujućeg europskog zakonodavstva.

U Hrvatskoj 90 tisuća višestambenih zgrada

Prema službenim statistikama, u Hrvatskoj ima 855 tisuća obiteljskih kuća i 90 tisuća višestambenih zgrada, a obiteljske kuće pri tom čine 65 posto stambenog fonda koji je odgovoran za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Prema podacima Europske komisije, zgrade u Europskoj uniji uzrokuju 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova.