Kineski turisti su nakon tri pandemijske godine zatvorenosti željni putovanja, pa i u predstavništva hrvatskih turističkih agencija stižu konkretni upiti, posebno za jesen, kažu za Hinu iz predstavništva HTZ-a u Kini.

“Kinezima je na popisu popularnijih destinacija za putovanja svakako i Hrvatska, a otkako je donesena službena odluka o ukidanju karantene na međunarodne dolaske u Kinu, ured predstavništva HTZ-a zaprimio je velik broj upita i osjetna je pozitivna atmosfera među partnerima. To budi nadu u pomake tijekom ove godine, odnosno konačnu materijalizaciju truda koji je od početka covid krize uložen u promociju i pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne i atraktivne turističke destinacije na kineskom tržištu”, kaže za Hinu direktorica predstavništva HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Kini Franka Gulin.

Važnim dodaje da svemu u prilog ide i ulazak Hrvatske u Schengen, jer to dodatno olakšava proces putovanja turistima s tržišta koja su u viznom režimu.

Od 2021. polagani povratak kineskih putnika

Kineski turisti su u godinama prije pandemije po potrošnji na putovanja u svijetu izbili na prvo mjesto te su svim turističkim odredištima poželjni gosti, a njihov se izostanak zadnje tri godine zbog pandemije znatno osjetio u turističkim bilancama mnogih zemalja.

To se posebice odnosi na zemlje jugoistočne Azije, koje Kinezi najviše vole posjećivati i koje će im i sada nakon otvaranja Kine od nedjelje 8. siječnja, a po podacima gotovo 80 posto kineskih putničkih agencija, biti top odredišta.

U Europu, pa i u Hrvatsku su kineski turisti do pandemije koronavirusa svake godine pojačano dolazili, te ih je, po podacima HTZ-a, u 2019. u Hrvatsku došlo 494,2 tisuće, ostvarivši 668,3 tisuće noćenja, što je bilo po 23 posto više nego 2018. godine.

Već u 2020. ih je zbog pandemije pošlo znatno manje, tek oko 21 tisuće, a ostvarili su 45 tisuća noćenja ili sedam posto iz 2019., dok ih je 2021. došlo nešto više, 12 tisuća, ostvarivši 38 tisuća noćenja.

Te brojke su se u 2022. godini nešto povećale, na 34,3 tisuće dolazaka Kineza i 93 tisuće noćenja, no to se sve više može pripisati poslovnim putovanjima, a jako malo turističkim.

Prve manje grupe u Europi u proljeće, u Hrvatskoj moguće na jesen

Prvi planovi nekih od hrvatskih većih partnera u Kini uključuju putovanja u travnju i svibnju i to manjih grupa s dužim boravkom u Europi, pri čemu Gulin iz HTZ-a napominje da je s obzirom na cjelokupnu situaciju i još uvijek određenu neizvjesnost, nemoguće iznositi detaljnije procjene turističkog prometa iz Kine, pa i s drugih azijskih i dalekih tržišta.

“Novosti i promjene u relaksacijama mjera u Kini itekako su pozitivan čimbenik na početku tekuće godine, no turistički promet jako ovisi i daljnjoj stabilizaciji zračnog prometa, što u smislu broja letova, što u smislu formiranja povoljnijih cijena za putnike”, smatra Gulin.
Iz jedne od većih domaćih turističkih agencija Uniline, koja je godinama prisutna na kineskom i radi i s drugim azijskim i dalekim tržištima, direktor prodaje Dario Guljelmović ističe da će otvaranje kineskog tržišta biti postupno s obzirom na najave i konkretne poteze koje prate u Kini.

Spominje pritom izjavu glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova kako će pružiti usluge i jamstva za kineske građane da putuju u inozemstvo, kao i da je u siječnju uveden i prvi međunarodni let nakon početka pandemije China Southern Airilinesa u Amsterdam, dok je sredinom prosinca letio njemački Condor Airlines iz grada HeFei izravno u Frankfurt.

“S obzirom na sve to, počeli smo primati i konkretne upite od naših partnera iz Kine za jesen ove godine. Za sada možemo pretpostaviti da će u prvom valu iz Kine krenuti poslovna putovanja, a nakon toga i privatna, a koliki će biti volumen tih putovanja ovisit će o nizu faktora, uz ostalo i eventualno epidemiološkim mjerama EU prema Kini s obzirom na ponovno jačanje epidemije”, kaže Guljelmović.

Dodaje da se u cijeloj Europi planira značajan turistički promet iz Kine ove godine, ali, naravno, ako epidemiološka situacija to dopusti.

Kinezi naviknuti na poštivanje mjera, a zabrane i karantene usporavaju turistički promet

Na pitanje o mjerama uvođenja covid testova i karantene za kineske putnike u svijetu i Europi, a koje su već primjerice objavile Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Švedska, Njemačka, UK i druge, Gulin odgovara da kineska vlada nije najbolje prihvatila takve poteze i odluke te su jasno dali do znanja što misle o tome u medijskim istupima.

Sami građani u Kini, kako kaže, nisu se puno izjašnjavali oko toga, a ured HTZ-a u Šangaju nije zaprimio nikakve njihove ni prigovore putničkih agenata.

“Kinezi su navikli na odgovornost i poštivanje određenih mjera i donedavno učestalih testiranja pa im mjere drugih zemalja neće predstavljati problem ni prepreku za realizaciju željenog putovanja. Ipak, mjere poput eventualne zabrane ulaska u zemlju ili višednevne karantene zasigurno bi dovele do daljnjeg usporavanja turističkih trendova i procesa”, poručuje Gulin.

Time odgovara i na pitanje što misli kako će se postaviti Hrvatska, dok Guljelmović smatra da Hrvatska ima mnogo iskustva i dobrih praksi oko upravljanja epidemijom koronavirusa i turizmom.

“Vjerujemo da će Vlada u slučaju eventualnog značajnijeg pogoršanja epidemiološke situacije ponovo dobro odraditi posao. No, za sada nema naznaka da bi se takvo nešto dogodilo”, kaže taj direktor u Unlineu.

Pozitivne turističke najave i s drugih azijskih tržišta za 2023.

I Gulin i Guljelmović podsjećaju da od kraja 2019. nije bilo turističkog prometa s kineskog tržišta zbog pandemije, koja je zaustavila ili jako usporila i promet sa drugih azijskih tržišta sve do proljeća odnosno jeseni 2022. godine.

“Južna Koreja bila je prvo azijsko tržište s kojeg smo počeli ostvarivati promet nakon što su u toj zemlji ukinuli mjere za putovanja, pa smo tako prve putnike imali u lanjskom svibnju. Ostale azijske zemlje su bile rezervirane sve do kraja rujna prošle godine, kada su krenule prve grupe iz Singapura i Tajlanda”, iznosi Guljelmović, najavljujući da već ovaj mjesec očekuju i prve putnike iz Japana.

Za 2023. Uniline s južnokorejskog tržišta ima, kako kaže, jako pozitivne najave za 2023. te se od tamo planiraju i čarteri prema Hrvatskoj, a vrlo dobre najave su i iz Singapura, Tajlanda, Hong Konga te Tajvana.

I Gulin iz HTZ-a kaže da imaju kontakte i s drugim tržištima u Aziji, koji su se i intenzivirali uslijed potpunog otvaranja nekih od zemalja poput Singapura, Malezije, Indonezije, Tajlanda, a javljaju se i agenti iz Japana i Južne Koreje te Indije.

“Zanimanje ima, a i zračni promet s jugoistoka Azije ide polako prema stabilizaciji. S druge strane, istoku Azije, napose Japanu i Južnoj Koreji, svakako ne ide u prilog činjenica da većina aviokompanija izbjegava ruski zračni prostor, što dodatno produljuje putovanje”, komentira Gulin uz poruku da treba i dalje aktivno pratiti situaciju i promociju i druge aktivnosti prilagođavati novostima.

Piše: Tatjana Miščančuk