U javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada čije su glavne novine da se donekle podiže naknada za nezaposlene, međutim, prije svega se širi njezin obuhvat, i to na radnike iz trećih zemalja, strane radnike, koji će se novim zakonom također imati pravo prijaviti na burzu i primati naknadu, ali i na sve radnike koji se na burzu vraćaju temeljem sporazumog otkaza ugovora o radu.

Zakonom se uređuje i povećava i zaštita učenika koji rade tijekom raspusta, te propisuju novčane kazne za prekršitelje.

U obrazloženju izmjena, predlagatelj, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, uz konkretno članak 29., koji propisuje pod kojim se uvjetima nezaposlenoj osobi može nastaviti isplaćivati novčana naknada, jasno navodi da »sporazumni prestanak radnog odnosa više neće biti prepreka za nastavak isplaćivanja novčane naknade«.

I obrazovanje ulazi

– Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj se omogućuje nastavak korištenja novčane naknade i u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Naime, cilj je ohrabriti nezaposlene osobe da prihvate zaposlenje, a u slučaju da nisu zadovoljne, uslijed sporazumnog prestanka radnog odnosa, mogu ostvariti nastavak korištenja novčane naknade, navodi se u okviru prijedloga.

Isto tako, i nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje odnosno osposobljavanje na radno mjesto ili profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade, zadržava novčanu naknadu i za vrijeme tog obrazovanja, osposobljavanja ili rehabilitacije. Možda najveća novina odnosi se dakle na odnos zakonodavca prema stranim radnicima kojima se povećaju prava. Uređuje se tako »mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje kojemu je prestao radni odnos u Republici Hrvatskoj bez njegove krivnje ili pristanka radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu«.

Ujedno se propisuje mogućnost prijave Zavodu nezaposlene osobe državljanina treće zemlje koji ima odobren privremeni boravak u Hrvatskoj i može se, u smislu zakona, smatrati nezaposlenom osobom. Općenito se u novom prijedlogu zakona drukčije propisuje uvjet za stjecanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Tako pravo na naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Iznimka je propisana za nezaposlene osobe koje imaju manje od 30 godina života, a koje stječu pravo na novčanu naknadu već s najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

– Na ovaj način implementirana je preporuka Ekonomskog instituta Zagreb prema kojoj valja smanjiti prethodno vrijeme provedeno na radu za osobe mlađe od 30 godina, stoji u obrazloženju. Mijenja se, odnosno širi, i osnovica za naknadu sa zavoda, pa u osnovicu za određivanje visine novčane naknade ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima – ali samo ako je to za osobu povoljnije.

Više potpore

Tako je, pojašnjava se, implementirana preporuka Ekonomskog instituta Zagreb, prema kojoj je za izračun novčane naknade potrebno uzeti u obzir prosjek plaće i naknade plaće, ako je to za osobu povoljnije, jer do sada u izračun novčane nakade nisu ulazile naknade plaće, iako bi uzimanjem istih u obzir, osoba imala veću osnovicu.

Novi zakon naposlijetku propisuje visinu novčane naknade koja za prvih 90 dana (3 mjeseca) korištenja iznosi 60 posto osnovice, dok za razdoblje od tri do šest mjeseci iznosi 35 posto osnovice (dosad je bilo 30 posto) te za preostalo vrijeme korištenja 30 posto osnovice. Na ovaj način, navodi se implementirana je preporuka Ekonomskog instituta prema kojoj se uvodi međukorak za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja naknade, kako bi se ublažio pad nakon prvih 90 dana.

Nadalje je novina da novi Zakon o tržištu rada uređuje i povremeni rad redovitih učenika uz posredovanje srednjoškolskih ustanova za vrijeme odmora pa tako ustanova mora imati pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika učenika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. Propisuje se minimalna učenikova zarada po satu, uvećana zarada za sate rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, kao i rok u kojem je naručitelj dužan isplatiti učenikovu zaradu, doprinose i naknadu ustanovi.

Sada samo petina nezaposlenih ostvaruje pravo na naknadu

S obzirom na to da naknadu za nezaposlene prima tek 20 posto prijavljenih na burzi, intencija ovih izmjena je da se proširi obuhvat, da se do naknade dođe lakše, odnosno ide se na manje stroga i rigorozna pravila, u skladu s preporukama Vijeća EU-a i NPOO-a. Izmjene ovog zakona u e-savjetovanju obuhvat šire prema mladima, stranim radnicima, ali i voljnom prestanku rada svih radnika, koji je do sada bio isključen iz naknade. Naime, na webu HHZ-a, sukladno važećim propisima naravno, trenutno stoji »da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu u RH mora ispuniti uvjet prethodnog rada, radni joj odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, odnosno obavljanje samostalne djelatnosti ne smije prestati bez opravdanog razloga…«.

Što se brojki tiče, prema podacima HZZ-a, od 2016. do 2023. ukupno je isplaćeno 950,2 milijuna eura ovih naknada, od čega samo lani 115,8 milijuna eura. U 2023. su prosječno bila 21.882 korisnika, što je 20,1 posto. Iz podataka HZZ-a razvidno je da se broj korisnika novčane naknade u posljednjih sedam godina smanjuje (uz iznimku 2020.), no kako brže pada broj nezaposlenih, onda je on u ukupnom broju nezaposlenih čak nešto i rastao od 2016.

Tada je taj udio iznosio 16,5 posto, a lani spomenutih 20,1 posto. Nadalje, statistika HZZ-a kaže da kada se gleda prosječan broj korisnika naknade po spolu, češće su njen korisnik žene; što se prosječnog broja korisnika po dobi, najveći udio, više od pola, otpada na dobnu skupinu od 34 do 50 godina, a kada se gleda prosječan broj korisnika prema razini obrazovanja, najveći udio (isto više od pola) drže korisnici sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Imigracijska politika

Omogućavanje stranim radnicima da se prijave na burzu i ubiru naknadu u skladu je s pristupom koji je ministar Marin Piletić nedavno najavio govoreći o novom Zakonu o strancima koji će im omogućiti dulji boravak u Hrvatskoj, regulirati uvjete smještaja, sve s ciljem bolje integracije u društvo. I HUP je nedavno u okviru svojih preporuka za sto dana rada Vlade kao posebno važnu mjeru istaknuo imigracijsku politiku jer zbog nedostatka radne snage stoje brojne investicije i zakočeni su projekti. U tom smislu, Hrvatska se mora otvoriti, te naravno sve to na kvalitetan način regulirati.