Šteta od ulaska u EU: Hrvatski izvoz izgubit će 100 milijuna eura

Hrvatska je od uvoza iz EU lani ostvarila 69 milijuna eura carinskih prihoda, bez kojih će ostati u potpunosti, dok će nakon pristupanja 75 posto svih carinskih prihoda ostvarenih s osnove uvoza iz ostalih zemalja postati prihodom Europske zajednice

RIJEKA Pod pretpostavkom da bi Hrvatska na tržištu Cefte mogla zabilježiti pad izvoza sličnim intenzitetom kao zemlje koje su u EU ušle u prethodna dva vala proširenja, procjenjuje se da bi hrvatski izvoz mogao pretrpjeti štetu između 0,1 i 0,2 posto BDP-a, odnosno do 0,1 milijardu eura – izračunali su analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu, u dijelu koji se bavi posljedicama pristupanja zemlje Uniji na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Iz središnje banke poručuju i da je, »osim skretanja trgovine, ulazak spomenutih zemalja u EU, zahvaljujući potpuno slobodnoj razmjeni, rezultirao i dodatnim povećanjem obujma trgovine, a taj je učinak stvaranja trgovine bio posebno izražen na strani uvoza, gdje je dio skuplje domaće proizvodnje zamijenjen jeftinijim uvoznim proizvodima, pa je tako svim novim članicama nakon ukidanja zaštitnih carina uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU znatno porastao već u prvoj godini članstva«.  

Nužna prilagodba

S druge strane, navode u HNB-u, kod uvoza s dotadašnjih preferencijalnih tržišta nije bilo većih promjena, a nije osobito dinamiziran ni uvoz s trećih tržišta, premda su nove članice nakon ulaska u EU preuzele niz novih trgovinskih sporazuma.

Sudeći prema njihovu iskustvu, Hrvatska bi isto tako mogla ostvariti povećan uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od oko 0,6 posto BDP-a, odnosno do 0,3 milijardi eura, pri čemu bi se glavnina tog učinka mogla osjetiti već u drugoj polovini 2013..

Iz HNB-a napominju da »nakon što Hrvatska 1. srpnja 2013. postane 28. članicom EU, smanjeni izvoz i povećani uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvoj godini članstva mogli bi dovesti do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance za oko 0,5 posto BDP-a, odnosno za oko 0,2 milijardi eura«.

  – Sudeći prema iskustvima drugih zemalja, može se pretpostaviti kako bi u sljedećim godinama daljnji rast uvoza i pad izvoza na tržišta potpisnica Cefte mogao biti nadoknađen pojačanim izvozom na druga tržišta, pa ne treba očekivati ni snažnije učinke na vanjskotrgovinsku bilancu, vele u središnjoj banci.  

Pojačani pritisci

No ako pak Hrvatska ne uspije iskoristiti prednosti zajedničkog tržišta i ne nadoknadi gubitke s preferencijalnih tržišta pojačanim izvozom na nova tržišta, i u sljedećim bi se godinama manjak u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mogao nastaviti pogoršavati, pa bi se tako u 2014. mogao pogoršati za još 0,3 posto BDP-a, procjenjuje HNB. 

  – Osim što se zbog povećanja konkurentnosti proizvoda iz EU mogu očekivati pojačani pritisci na vanjskotrgovinsku bilancu u smislu rasta uvoza, zbog promjene trgovinskih režima valja računati i s nižim prihodima državnog proračuna s osnove carina. Hrvatska je s osnove uvoza iz EU u 2011. ostvarila 69 milijuna eura carinskih prihoda, bez kojih će ostati u potpunosti, dok će nakon pristupanja 75 posto svih carinskih prihoda ostvarenih s osnove uvoza iz ostalih zemalja postati prihodom Europske zajednice. Pristupanje Hrvatske EU u drugoj polovini 2013. godine moglo bi rezultirati manjim priljevima u proračun RH za 0,2 posto BDP-a ili za 0,1 milijardi eura, zaključuju u HNB-u.

Pristupanjem EU za Hrvatsku prestaju vrijediti postojeći trgovinski sporazumi, od kojih je najvažniji onaj sa zemljama potpisnicama Cefte, a započinje primjena zajedničke trgovinske politike Europske unije. To će se, ističu analitičari HNB-a, posebno odraziti na poljoprivredu i prehrambenu industriju, jer će se pogoršati uvjeti plasmana tih proizvoda na pojedina izvozna tržišta, a povećat će se konkurencija na domaćem tržištu. Primjerice, trećina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se izvoze u BiH opteretit će se carinama, koje za znatan broj proizvoda mogu biti i veće od 20%. Prosječna carina pri izvozu tih proizvoda u Srbiju povećat će se s 4,5%, koliko sada iznosi, na 13,2%. Istodobno, zbog potpunog ukidanja carinske zaštite na uvoz iz EU mogu se očekivati pojačani pritisci na rast uvoza iz zemalja članica EU.