ZAGREB – Prosječna plaća svih zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u ožujku ove godine bila je 7.607 kuna, što je nominalno 6,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. No, realno je ta plaća bila 0,7 posto niža nego lani, objavio je jučer Državni zavod za statistiku, pa je time i službena statistika pokazala da svi oni kojima plaća nije porasla oko sedam i pol posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine već sada raspolažu s manje novca, odnosno dohodak koji je ostao isti kao lani nije dovoljan za pokrivanje kupnje iste količine roba i usluga. Stanje je to iz ožujka kad je stopa inflacije, u odnosu na isti mjesec lani bila 7,3 posto, a ono se dodatno pogoršalo u travnju jer su potrošačke cijene u tom mjesecu bile veće za 9,4 posto nego u istom razdoblju prošle godine, što upućuje na još veći pad realne plaće.

Kad se malo pogleda iza prosjeka, on pokazuje da su u ožujku, ako i u cijelom prvom tromjesečju, brže rasle plaće muškaraca nego žena, odnosno da je inflacija jače ugrozila primanja žena, a prosječne plaće po sektorima pokazuju da su one još uvijek među nižima u sektorima kojima najviše nedostaje radna snaga i koji nedostatak na domaćem tržištu rada nadomještaju radnicima iz inozemstva, odnosno iz zemalja u kojima su primanja niža od onih u Hrvatskoj.
Tako su u ožujku žene u prosjeku imale manju plaću od muškaraca za 581 kunu, a razlika je posebice vidljiva u djelatnosti trgovine na veliko i malo. U toj je djelatnosti prosječna plaća 6.900 kuna, ali iza tog prosjeka stoji činjenica da muškarci dobivaju prosječnu plaću na razini nacionalnog prosjeka, odnosno oko tisuću eura, dok su prosječne plaće za žene u trgovini čak 1.313 kuna manje. Posljedica je to stanja u kojem većinu rukovodećih mjesta u hrvatskim tvrtkama, još uvijek »drže« muškarci, dok žene čine većinu najslabije plaćene radne snage u toj djelatnosti, koja nakon prerađivačke industrije zapošljava najviše radnika u Hrvatskoj.

Prema podacima DZS-a dvije djelatnosti koje se najviše žale na nedostatak radne snage, graditeljstvo i turizam, još uvijek imaju prosječne plaće koje su za četvrtinu manje od nacionalnog prosjeka. Uz najveći rast plaće po djelatnostima, veći od 14 posto u ožujku ove godine u odnosu na ožujka prošle godine, djelatnost smještaja i pripreme i usluživanja hrane još uvijek je daleko ispod državnog prosjeka i to za čak 1.600 kuna i među granama je s najnižim prosječnim plaćama. U toj grani žene imaju gotov 600 kuna nižu plaću od muškaraca. Uz bok je i graditeljstvo gdje je prosječna plaća bila 1.473 kune manja od državnog prosjeka. U obje djelatnosti plaće su niže od medijalne plaće, koja iznosi 6.352 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.