Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a.

Od ukupnih depozita kućanstava, 27,7 milijardi eura odnosi se na prekonoćne depozite, to jest sredstva na transakcijskim računima građana, dok 11 milijardi eura čine oročeni depoziti.

U usporedbi s rujnom prošle godine, prekonoćni depoziti smanjili su se za 1,3 milijarde eura, dok su oročeni porasli za 2,2 milijarde eura, stoji u odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na upit Hine u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu.

Iz središnje banke napominju da postoje brojni činitelji koji utječu na odluke kućanstava o oročavanju raspoloživih novčanih sredstava, a kao najvažniji mogu se istaknuti visina kamatnih stopa na oročene depozite, dostupnost alternativnih oblika ulaganja, osjetljivost kućanstava na promjene kamatnih stopa kao i preferencija držanja likvidnijih oblika sredstava (u vidu prekonoćnih depozita).

Dugogodišnji trend pada udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa preokrenut je u listopadu 2023., kada je prosječna kamatna stopa na oročene depozite znatnije porasla, a osobito su se izdvojile ponude pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente.

Isprva su deponenti na povećanu disperziju kamatnih stopa reagirali seljenjem sredstava s prekonoćnih depozita u bankama s nižim stopama na oročenja u bankama koje nude više stope.

Inercija u oročavanju depozita

No, kažu iz HNB-a, ti su se tokovi vrlo brzo usporili pa su klijenti banaka već u narednim mjesecima umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju.

“To upućuje na znatnu ‘ljepljivost’ depozita, odnosno inerciju deponenata u oročavanju depozita, što je smanjilo intenzitet prijenosa povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. Drugim riječima, osjetljivost kućanstva na promjene kamatnih stopa kao jedan od ključnih činitelja odluka kućanstava o oročavanju raspoloživih sredstava, u Hrvatskoj je relativno niska”, kažu HNB-ovi analitičari.

Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao niti na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.

Već spomenutog lanjskog listopada udio oročenih depozita u ukupnim depozitima je porastao najsnažnije, na 25 posto, s rujanskih 23,2 posto, da bi se do lipnja 2024. popeo do maksimalnih 29,2 posto, nakon čega se čak i blago smanjio te je u rujnu iznosio 28,4 posto.

“Narodni” trezorci i obveznice glavna alternativa oročavanju

Iz HNB-a ističu kako su “narodni” trezorski zapisi i državne obveznice privukli pažnju građana koji su u šest izdanja državnih vrijednosnih papira upisali ukupno 4,7 milijardi eura, te se to trenutačno čini kao glavna alternativa oročenim depozitima.

Gledajući unaprijed, s obzirom na očekivani nastavak snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) koji će se nastaviti postupno prenositi i na kamatne stope na oročene depozite koje banke nude kućanstvima, kao i najave Ministarstva financija da će nastaviti s izdanjima vrijednosnih papira namijenjenih kućanstvima, vjerojatno se udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva neće znatnije povećavati, ocjena je HNB-ovih stručnjaka.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj analizi također apostrofira da su kod građana od prošle godine relevantna postala i ulaganja u dužničke vrijednosne papire. Tu je i brži rast vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove, pa tako, iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je od 2020. manji od 50 posto, a lani je iznosio 45,5 posto.

Depoziti koncentrirani u Zagrebu i primorskim županijama

HGK je iznio i podatke o regionalnoj raspodjeli depozita kućanstava, pa tako na Grad Zagreb otpada 28,5 posto svih depozita, što je krajem lipnja ove godine iznosilo 10,64 milijarde eura.

Nadalje, u sedam županija Jadranske Hrvatske koncetrirano je 42 posto svih depozita kućanstava, dok se 30 posto depozita nalazi u 13 ostalih županija.

“Podatak o koncentraciji depozita u primorskim županijama može se povezati s činjenicom da se u ovim županijama velik dio stanovništva bavi sezonskim poslom odnosno privatnim iznajmljivanjem smještaja za turiste”, napomenuli su iz HGK.

Prema podacima s kraja lipnja ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.682 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 14.419 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.800 eura, Primorsko-goranska županija s 13.083 eura, Dubrovačko-neretvanska s 12.705 eura, Zadarska s 11.035 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.659 eura, Šibensko-kninska s 9.425 eura te Ličko-senjska županija s 8.137 eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.862 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.657 eura.

U strukturi depozita kod svih županija i dalje premoćno prevladavaju depoziti transakcijskih računa, od najmanje 59 posto u Karlovačkoj do najviše 73 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

No, napominju iz HGK, u 2024. godini vrijednost transakcijskih računa, kao i njihov udio u ukupnim depozitima pada u svim županijama.

Kada je riječ o oročenim depozitima u strukturi depozita, najmanji su u Sisačko-moslavačkoj županiji, 24 posto, a najviši u Karlovačkoj, 37 posto. Štedni depoziti, pak, najmanje su zastupljeni kod svih županija, od najmanje dva posto u Krapinsko-zagorskoj do najviše osam posto u Primorsko-goranskoj županiji, naveli su iz Komore.