Nakon godinu dana uzastopnog podizanja ključnih kamatnih stopa, Europska središnja banka u listopadu ih je konačno propustila iznova povećati, čime je zaustavljen trend gdje je od srpnja prošle do rujna ove godine ključna stopa kroz nekoliko navrata porasla za ukupno 4,5 postotnih bodova (bila je negativna, a sada je 4 posto). ECB je povećavao ključni kamatnjak kako bi utjecao na euribor i poslovnim bankama novac učinio skupljim, te kako bi onda one podigle kamate na svoje proizvode, kredite i depozite svojim klijentima. Time se s jedne strane hladi potražnja za kreditima, te usporavaju potrošnja i investicije, a s druge pokušava utjecati na imobilizaciju novca preko rasta kamata na štednju. Sve ovo čini se s jednim ciljem: suzbijanja inflacije, no uz rizik usporavanja gospodarstva.

Kako je inflacija u zadnje vrijeme uistinu usporila, a kako se sve tmurniji oblaci nadvijaju nad europsko gospodarstvo, ECB, čini se, polako zaokreće brod svoje monetarne politike tako da popušta restrikcije i kamatne stope prestaju rasti, odnosno stagniraju zasad do daljnjeg. To je međutim odmah i signal bankama da kapital ne bi trebao više bitno poskupljivati, odnosno ni kamate na kredite ne bi smjele više bitnije rasti, ili uopće više ne bi smjele rasti, uz ogradu naravno da je kamata prije svega i uvijek tržišna kategorija. Iako je prijenos monetarne politike po zemljama eurozone različit, svugdje su kamate u ovih zadnjih godinu dana značajno porasle: u bankama u Hrvatskoj stambeni krediti su u godinu dana poskupjeli dvostruko, u smislu da su kamate s oko 2 posto porasle na 4 do 5 posto, a gotovinski nenamjenski prije su se mogli naći uz kamatu nižu od 5 posto, a sada su od 6 do 8 posto.

Reuters

Zaradili na razlici

I dalje su to niže kamate nego u nekim zemljama EU-a, pa i zato što je prijenos kod nas kasnio: do njega je bitnije došlo tek kad smo ušli u eurozonu, početkom ove godine. Ipak, neke ekonomije koje nisu u eurozoni imaju još veće kamate jer su vlastitim monetarnim politikama nastojale suzbijati inflaciju i oštrije nego ECB. Što se pak tiče kamata na depozite, tu je prijenos rasta kamata praktički tek počeo, odnosno dobrano kasni. Radi se o tome da su banke iskoristile “eru” (godinu) rasta ključnih stopa da brže povećaju kamate na kredite nego na depozite i zarade u tom vremenskom procjepu na razlici. Zato su im zarade sada enormne. No, sada ECB već koči, era rasta stopa možda je već gotova i već za proljeće govori se o mogućem početku pada ključnih stopa, no opet će sve ovisiti o tome kako se ostvaruje temeljni cilj ECB-a, a to je inflacija od samo 2 posto do 2025. I guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je, govoreći o monetarnoj politici eurozone, rekao da su završili s dizanjem kamatnih stopa, pri čemu se, kazao je, veći dio već prelio u kamatne stope na kredite građanima i poduzećima. O tim kamatama za krajnje korisnike kazao je da je moguće da će još neko kratko vrijeme rasti, ali ne značajno. Slijedom toga pitali smo i dio većih poslovnih banaka – planiraju li još povećavati kamate na kredite ili je poskupljenju kredita kraj. Neke su potvrdile da više (zasad) nemaju u planu dizati kamate na kredite, što bi značilo da će “poslušati” ECB, no opet se ograđuju da sve ovisi o tržišnim kretanjima i daljnjim potezima središnje banke, koji pak ovise o kretanju inflacije i rizicima od gospodarskog pada. U Ersteu konkretno kažu da “trenutačno nemaju u planu povećavati kamatne stope na kredite”.

Tržišno komešanje

– U idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno će ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kažu u Ersteu. To bi valjda značilo: ako je zakočio ECB, i oni će. RBA također veli da “u ovom trenutku ne namjerava mijenjati visinu kamatne stope na kredite građana”. Međutim, dodaju i da aktivno prate sva tržišna kretanja te će adekvatno reagirati u slučaju novih tržišnih momenata. Iz OTP banke poručuju da se kamatne stope formiraju u skladu s tržišnim kretanjima koje “pozorno prate i prilagođavaju cijene proizvoda i usluga tržišnim uvjetima”. Dodatno, podsjećaju da su, kako bi zaštitili klijente od nepredviđenog rasta cijena kredita, fiksirali kamatne stope na sve gotovinske i stambene kredite koje trenutno imaju u ponudi. I PBZ veli da u ponudi stambenih i nenamjenskih kredita ima kredite isključivo uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate. Iz Zagrebačke banke pak već poručuju da do 6. prosinca imaju akcijske kamatne stope, odnosno klijentima su na raspolaganju stambeni i gotovinski krediti po sniženim kamatnim stopama.