Sukobi na ljevici

Srušio je sve rekorde: Peđa Grbin – SDP-ov prvak u raspuštanju partijskih ogranaka

Tihana Tomičić

Peđa Grbin / Foto Damir ŠKOMRLJ

Peđa Grbin / Foto Damir ŠKOMRLJ

Kad se sve zbroji, posebno kad se ima na umu koliko članova SDP ima u glavnom gradu Zagrebu, ispada da je Peđa Grbin u samo četiri mjeseca raspustio i osobno na sebe preuzeo vođenje praktički polovine SDP-a



ZAGREB – Tako je govorio Peđa Grbin: »U stranci neće biti suspenzija niti raspuštanja stranačkih organizacija, radit ćemo na jačanju postojećih organizacija i osnivanju novih diljem Hrvatske«. I još: »Nisam nikoga rušio, ja sam reagirao na ono što sam smatrao lošim. Kada vidim da u politici i SDP-u netko radi loše, ja ću reagirati, molim kolege i kolegice da postupe na isti način. Ako griješim, molim ih da me upozore i da mi pomognu da izbjegnem takve greške.«


Ovo su izjave predsjednika SDP-a koji je izabran prije samo četiri mjeseca, i izrečene su nakon njegove pobjede, točno 3. listopada prošle godine. U međuvremenu, kad se povuče crta pod četiri mjeseca njegova vođenja stranke, praktički polovina stranačkih tijela ili organizacija u Hrvatskoj je raspuštena. Najprije neki ogranci unutar Zagreba, točnije Maksimir, Sesvete i Črnomerec, potom Zadarska županija za koju je izraženo nezadovoljstvo načinom funkcioniranja pod vodstvom saborske zastupnice Renate Sabljar-Dračevac, pa Brodsko-posavska županija, kao organizacija koju također vodi jedna saborska zastupnica, Marina Bilić-Opačak, pa Bjelovarsko-bilogorska koja je ostala bez vodstva nakon što je Tihomir Jaić napustio stranku.


Ove županijske organizacije, odnosno njihova tijela, raspuštena su na Glavnom odboru u prosincu, jednako kao što je raspuštena i gradska organizacija Slavonskog Broda, a onda je mjesec dana kasnije donesena i odluka da se raspuste tijela u Zagrebu i Vukovaru, nakon poznatih događanja oko Gordana Marasa i Željka Sabe.


Slučaj Maras




Sabo je već isključen iz stranke odlukom Predsjedništva, mada se to na Glavnom odboru u subotu tek treba potvrditi, a jednako je i s Gordanom Marasom, koji je de facto smijenjen s mjesta predsjednika gradskog SDP-a, zajedno s preostalim vodstvom, te će se također žaliti Glavnom odboru. U međuvremenu je bila raspuštena i Sisačko-moslavačka županija, odnosno tijela i organi, ali su ti izbori već ponovno održani. Kad se to sve zbroji, posebno kad se ima na umu koliko članova SDP ima u glavnom gradu Zagrebu, ispada da je novi predsjednik u samo četiri mjeseca raspustio i osobno na sebe preuzeo vođenje praktički polovine SDP-a.


Naime, po statutu te stranke, umjesto lokalnih vodstava posao upravljanja strankom na tim područjima preuzimaju povjerenici koji su izravno odgovorni Ibleru – oni će za lokalne izbore zajedno s predsjednikom Grbinom i nacionalnim Predsjedništvom birati kandidate za gradonačelnike i župane, sastavljati liste za županijske skupštine i gradska vijeća, pa lokalne organizacije više neće imati na to utjecaj. Statut također propisuje i da se novi izbori za gradska i županijska vodstva moraju održati u roku od 180 dana, dakle svakako će Ibler nastaviti kontrolirati situaciju na terenu sve do lokalnih izbora, a vjerojatno i neko vrijeme nakon njih.


U Primorsko-goranskoj županiji također su raspuštena tijela dvije manje organizacije – u Fužinama i u Vinodolskoj općini, pa se i ondje očekuju izbori, a posao kao povjerenici vode Anđelko Florijan i Mario Kružić.


Većinom se kao razlog raspuštanja navodi nefunkcioniranje organizacija, mada se u Zagrebu sigurno ne bi složili, jer je Gordan Maras kao predsjednik imao većinu u Gradskom odboru, a i stranka se redovito sastajala i funkcionirala. Za objašnjenje takvih odluka vrha stranke stoga smo pitali predsjednika Statutarne komisije SDP-a Miju Kladarića, koji će vjerojatno tek morati odlučivati o situaciji u Zagrebu, s obzirom da se očekuju žalbe s terena.


Tumačenje statuta


– Statut ne navodi samo neprovođenje politika stranke kao razlog za raspuštanja, nego i nefunkcioniranje. Ako neki ogranci, ili većina njih, na nekom terenu, primjerice u Zagrebu, ne funkcioniraju, nemaju normalnu dinamiku sastajanja ili održavaju sastanke bez zapisnika ili sličnih dokaza poštovanja procedure, tada vrh stranke ima pravo po statutu donijeti odluke o raspuštanjima. Gradsko vodstvo nadležno je za funkcioniranje nižih razina. Naravno, takve se odluke uvijek mogu pokušati osporavati, ali statut dosta široko govori o razlozima zašto vodstvo stranke može izricati takve mjere, kaže Kladarić.


Borba za Novu Gradišku

​Nakon što je zbog afere Janaf bio uhićen, gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić zamoljen je da napusti SDP, što je on i učinio. No, Grgić se ne smatra krivim i dapače misli da može osvojiti još jedan mandat u Novoj Gradiški, te se planira kandidirati za gradonačelnika kao nezavisni kandidat, pri čemu se očekuje da bi dobar dio gradske organizacije mogao poći za njim.


– Bio sam zamoljen da odem, i to sam i učinio. A kandidaturu razmatramo, i za mjesec dana sve će se znati, rekao nam je Grgić jučer.

U vrijeme kad je stranku vodio Zoran Milanović, raspuštena su tijela stranke u Istri, a raspuštena je i cijela organizacija u Splitu, što znači da su se članovi doslovno ponovno morali učlanjivati, i to odlukom povjerenika i vrha stranke. Ni Davor Bernardić nije bio nesklon ovim metodama – i on je raspustio Split, ali samo tijela stranke, ali i Koprivničko-križevačku i Brodsko-posavsku organizaciju, a i suspendirao je znamenitu četvorku iz tadašnjeg Predsjedništva, Peđu Grbina, Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni danas čine novo vodstvo stranke, ali metode su ostale iste, pa je Grbin u samo četiri mjeseca postao »prvak« raspuštanja, a rejting stranke možda najbolje govori o tome kuda socijaldemokrate vodi takva atomizacija.