Sport kao ambasador jedne zemlje sigurno je i jedan od najboljih načina promocije pojedine destinacije. Odličan primjer za to je Hrvatska. Odnosno činjenica da je i kroz sport i doista toliko vrhunskih sportskih rezultata, paralelno gradila i imidž i prepoznatljivost u svijetu. Velika sportska događanja, kao aktualno Svjetsko nogometno prvenstvo, donijeli su nemjerljivu reklamu i u fokus svjetske javnost stavila crveno-bijele kvadratiće i jednu malu, prekrasnu zemlju Mediterana.

O tome koliko je danas sport važan u kontekstu predstavljanja neke zemlje i oblikovanja percepcije o njoj kod potencijalnih gostiju, na koji način se kroz sport do sada predstavljala Hrvatska, koje su kampanje odrađene i koji su povratni efekti, razgovarat će se u ponedjeljak, 5. prosinca na konferenciji Novog lista pod nazivom Sport kao brend, na kojoj će o ovoj temi raspravljati vrhunski hrvatski sportaši, i sami ambasadori naše zemlje u svijetu, Đurđica Orepić, hrvatska Ironwoman, Ivica Kostelić, jedriličar i najtrofejniji hrvatski skijaš, te Dubravko Šimenc, OLY specijalist koordinator u Odjelu za posebne marketinške projekte Hrvatske turističke zajednice (HTZ), kao i predstavinici samog turističkog sektora, Josip Pavić, posebni savjetnik za sport u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS), i Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja. Ulaz na konferenciju, koja se održava u Opatiji, je isključivo uz pozivnicu.

Marketinški benefiti

Bit će tu riječi o tome treba li Hrvatska implementirati sportski turizam kao pravac turističkog razvoja svih regija u Hrvatskoj te inovirati sportsku i turističku ponudu prema suvremenim zahtjevima turista sportaša, što je potrebno da se neka destinacija transformira u sportsko-rekreacijsku destinaciju, koliku ulogu u promoviranju destinacije imaju velika sportska događanja i kolika je ustvari isplativost ulaganja u takve manifestacije, kao i o tome kakve marketinške benefite ostvaruju tvrtke povezivanjem s uspješnim sportašima.

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) ističe kako je sportski turizam jedan od najbrže rastućih sektora u turizmu. Sve više turista zainteresirano je za sportske aktivnosti tijekom putovanja bez obzira na to je li sport glavni cilj putovanja ili ne. Sportska događanja raznih vrsta i veličina privlače turiste jer sudionici i gledatelji u samoj destinaciji žele, uz praćenje sportskih događanja, iskusiti lokalno, a domaćini, kako bi se istaknuli i pokazali u najboljem svjetlu, upravo pružiti autentična lokalna iskustva.

– Sportska događanja mogu biti katalizator razvoja turizma ako se uspješno koriste u smislu brendiranja destinacija, razvoja infrastrukture i drugih gospodarskih i socijalnih koristi, ističu u UNWTO-u, stavljajući sport i u kontekst Programa održivog razvoja do 2030. godine. Naime, sportski turizam jedan je od stupova održivog i inkluzivnog razvoja turizma jer u suvremenim turističkim kretanjima doista može izvrsno poslužiti kao alat za turističku disperziju, diferencijaciju, ali i smanjenje sezonalnosti.

Različite pozicije

UNWTO je lani organizirao i prvi Svjetski kongres sportskog turizma na kojem su se otvorila i neka pitanja oko razvoja ovog segmenta ponude. Tom je prilikom iznijet i niz primjera povezivanja sporta i turizma u svijetu, te rezultati istraživanja koja su provedena u tom smjeru. Znanstvenice s hrvatskog Instituta za turizam Sanda Čorak i Snježana Boranić Živoder tako su ondje predstavile istraživanje o sportu i turizmu u Hrvatskoj. Navode kako su sport i turizam u Hrvatskoj, iako važni i povezani na mnogo načina, ipak u različitim pozicijama. Sport uvelike ovisi o financiranju javnog sektora s brojnim sportašima kao amaterima i mnogim sportskim dužnosnicima volonterima. S druge strane, turizam je samo manjim dijelom javni sektor, dok se većina turizma odnosi na privatne tvrtke. Oba sektora su, kažu autorice, uspješna i doprinose hrvatskoj ekonomiji.

To ilustriraju i satelitski računi za oba sektora, pa je tako turizam činio od 14,2 do 16,3 posto BDP-a, a sport 3,75 posto, što je značajno manje od turizma. Naime, svi sudionici sportskih događaja koji radi natjecanja putuju izvan svog mjesta stanovanja, su turisti i jednodnevni posjetitelji i na taj način sport je već uključen direktno u turističku zaradu. Međutim, tu su još i neizravni učinci promocije koju donose sportska događanja i sami sportaši koji svojim rezultatima pronose ime svoje zemlje diljem svijeta. U ovom se radu tako, uz ostalo, navodi kako sportski stručnjaci ističu potrebu za formalnijim povezivanjem sporta i turizma od čega u konačnici svi profitiraju.

Koliko je ta veza važna i koliko benefita donosi, pokazalo se već nebrojeno puta. I kada su naši sportaši ostvarivali sjajne rezulate na međunarodnim i svjetskim događanjima, ali i kada su u Hrvatskoj organizirane i dovođene velike sportske manifestacije, od međunardnih prvenstava, Snježne kraljice, Toura of Croatia, ATP-a u Umagu, do najjačih svjetskih regata, Ironmena i slično.

Svjetske sportske manifestacije u destinaciju dovode turiste koji možda i nisu nikad bili ovdje i nisu ovdje primarno zbog destinacije, već ih zanima sportski događaj. Samim time, ipak će upoznati i lokalnu ponudu što je idealan način za promoviranje, a ujedno se povećava potrošnja u destinaciji i pune smještajni kapaciteti. Sama destinacija tako se stavlja na međunarodnu kartu domaćina nekog natjecanja time stvarajući sportski imidž i brend. Sve u svemu, sportske manifestacije tako imaju višestruki značaj za razvoj turizma u određenim destinacijama.

Očuvanje prirode

Jasno je stoga da je sport našao svoje mjesto i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma, kao jedan od segmenata koji omogućava diverzifikaciju turističkog proizvoda, kao i produljenje sezone. Pandemijska kriza protekle dvije godine posebno je naglasila sportske aktivnosti, i to primarno outdoor, kao vrlo poželjan vid turističkog proizvoda. Tako se u Strategiji aktivni turizam navodi kao jedan od vrlo značajnih.

Visoki potencijal koji počiva na prirodnim predispozicijama, s obzirom na to da su dostupne planine, atraktivan krajolik, ugodna klima, ali trenutno neiskorišten, uz nedostatak strateškog pristupa razvoju i upravljanju proizvodom, s obzirom na to da je, primjerice, planinarenje do sada bilo na leđima entuzijasta planinarskog saveza, uz nedostatak značajnijih infrastrukturnih ulaganja u staze i planinarske domove. Osim toga, jaka pozicija hrvatskog sporta, postavlja imperativ sagledavanja sinergija između svih oblika aktivnog odmora, amaterskog i profesionalnog sporta. Kako bi se spriječilo nanošenje štete na prirodu, ne bi trebalo poticati aktivnosti vožnje vozilima na motorni pogon u turističke svrhe, kao što su test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, natjecateljske i promidžbene vožnje i slično, u područjima izvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, uređenih staza i poligona za vožnju…

Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Isto tako, u Strategiji se navodi kako je, u procesu poticanja poduzetničkih aktivnosti u cilju razvoja inovativnih turističkih proizvoda i osiguranja cjelogodišnjeg poslovanja, moguće značajnije povezivanje i umrežavanje turizma s ostalim sektorima poput poljoprivrede, ribarstva, digitalizacije, prometa, energije i okoliša, zdravstva te sporta, kulture i kreativnih industrija, što također otvara mogućnost prostorno ravnomjernijeg i cjelogodišnjeg turizma. Tako koncipiran integrirajući i održivi turizam poticajan je za demografiju, razvoj poduzetništva i nove inovativne poslovne projekte, kako u turizmu, tako i u djelatnostima koje su za njega direktno ili indirektno vezani čime se jačaju multiplikacijski učinci turizma. Jačanje umreženosti turizma i ostalog gospodarstva rezultirat će unaprjeđenjem kvalitete života, osnaživanjem društvene uključenosti i smanjivanjem socijalnih nejednakosti.

Dodana vrijednost

Razvojem posebnih oblika turizma, pak, odgovorit će se na trendove u turizmu i potražnju, s naglaskom na unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda te stvaranje uvjeta za daljnji razvoj cjelogodišnjeg i prostorno ujednačenog turizma. Osobito će se poticati zdravstveni, enogastronomski, kulturni, seoski, poslovni, gradski turizam, potom turizam na rijekama i jezerima, lovni, nautički i obalni temeljen na tradiciji, prepoznatljivosti i kvaliteti, kao i, dakle, sportski turizam. I to koristeći preduvjete pogodne klime i prateće infrastrukture, uključujući zdravstvenu. Poticat će se i aktivni, dakle, rekreativni turizam temeljen na prirodnim preduvjetima, kao što su more, planine, šume, rijeke, i slično, ali i na sportsko-rekreativnoj, adrenalinskoj infrastrukturi te svim drugim sadržajima, uključujući lovni i ribolovni turizam.

Samim time, Strategija predviđa i poticanje ulaganja u investicijske projekte u turizmu visoke dodane vrijednosti koji obuhvaćaju samostalne i/ili prateće projekte ugostiteljsko-turističkog, zdravstvenog, poslovno-kongresnog, ekološkog, nautičkog, kulturnog, sportsko-rekreativnog, zabavno-tematsko-edukativnog sadržaja te drugog inovativnog sadržaja koji uključuje ulaganja u svrhu formiranja i unaprjeđenja turističke ponude. Jer, često je upravo ponuda sportskih sadržaja jedan od primarnih motiva za dolazak turista u neku određenu turističku destinaciju, bilo da se radi o ponudi golfa, terena za tenis, nogomet, mogućnostima jedrenja i slično.

Goran Kovacic/PIXSELL

U 2023. bit ćemo domaćini 2. svjetskog kongresa sportskog turizma UNWTO-a

U Marakešu je nedavno održana 117. sjednica Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije (UNWTO) na kojoj je sudjelovala ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Tom je prilikom resorna ministrica najavila i kako će upravo Hrvatska iduće godine biti domaćin 2. svjetskog kongresa sportskog turizma UNWTO-a. Prvi kongres UNWTO-a, koji je posvećen sportu i njegovoj povezanosti s turističkom branšom, održan je 2021. u Kataloniji. Na prvom takvom kongresu prošle godine je glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili izjavio da je održavanje ovog kongresa jasna poruka da je turistički sektor spreman ponovo primiti turiste, a važnu ulogu za oporavak turističkog sektora ima i sportski turizam. Rad na turizmu i sportu jedan je od prioriteta UNWTO-a.