Izruči li Hrvatska Turskoj Nurettina Orala bit će odgovorna i zbog toga članovi njegovi obitelji i on, bude li u stanju, mogu tužiti Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava zbog povrede prava, ali i zbog štete koju će Oral prilično izvjesno, doživjeti
ZAGREB Izruči li Hrvatska Turskoj Nurettina Orala, Kurda koji uživa politički azil u Švicarskoj, a kojega zbog navodnog terorizma (navodno počinjenog u Iraku, ne Turskoj), traži ta zemlja, Hrvatska će biti odgovorna i zbog toga članovi njegovi obitelji i on, bude li u stanju, mogu tužiti Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava zbog povrede prava, ali i zbog štete koju će Oral eventualno, a zapravo prilično izvjesno, doživjeti. Kazala nam je to Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.
Benčić je prije više od pet godina bila sve vrijeme uključena u sličan slučaj Turkinje Vicdan Özerdem, koja je uživala politički azil u Njemačkoj, a koju je Hrvatska prvostupanjskom odlukom Županijskog suda u Dubrovniku, namjeravala izručiti Turskoj. Oral je u lošijoj poziciji budući da je odluku o dopustivosti njegovog izručenja koju je donio Županijski sud u Vukovaru potvrdio Vrhovni sud.
Benčić nam je kazala da je odluka Vrhovnog suda suprotna praksi koja se primjenjuje nakon slučaja Özerdem, a prema kojoj se od tada ne izručuje osobe kojima prijeti progon opisan u člancima 2. i 3. Europske konvencije o ljudskim pravima. Ti članci definiraju pravo na život i zabranjuju mučenje, a upravo to prijeti Oralu.
Tvrdnju Vrhovnog suda koji smatra da za zabranu izručenja nije odlučno to što mu je azil dala Švicarska budući da ta država nije članica Europske unije Benčić smatra irelevantnom. Podsjetila je da je Švicarska dio Europskog ekonomskog prostora, te da je Švicarska, baš kao i Turska i Hrvatska, članica Vijeća Europe i samim time obvezana Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
– Jedino relevantno je to prijeti li Oralu progon ili ne, a njemu prijeti progon po barem dvije osnove, a to su politička i etnička pripadnost, kazala je Benčić. Ustvrdila je i da mu Hrvatska ne mora davati azil, budući da ga je već dobio u Švicarskoj, a dodatni razlog za neizručenje vidi u tome što je Turska nakon pokušaja vojnog udara sredinom 2016. godine suspendirala primjenu Europske konvencije o ljudskim pravima.
Oral je uhićen u srpnju na graničnom prijelazu Bajakovo na temelju turske tjeralice. Tereti ga se za terorističku djelatnost i to zbog događaja koji su se dogodili 1999. u Iraku gdje je turska vojska, na teritoriju strane zemlje, vojno intervenirala i u toj je akciji stradalo njenih 16 vojnika.
Iz spisa se čini da Oral, koji azil u Švicarskoj uživa 13 godina i radi kao parketar, uopće nije sudjelovao u tom sukobu već je sudjelovao u unutarkurdskim međustranačkim oružanim obračunima, pa je kao pripadnik PKK-a više od tri godine bio u zatočeništvu suparničkog KDP-a.
Nakon odluke Vrhovnog suda na potezu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji u konačnici odlučuje o izručenju ili neizručenju.