foto: arhiva NL
Na najnovijoj listi našlo se 1.250 sveučilišta iz 86 zemalja svijeta, a splitsko se sveučilište svrstalo u skupini svjetskih sveučilišta od 601. do 800. mjesta, dok je lani bilo između 501. i 600. mjesta.
Prema najnovijoj Timesovoj ljestvici svjetskih sveučilišta Times Higher Education World University Rankings 2019. Sveučilište u Splitu najbolje je hrvatsko sveučilište. Drugu godinu splitsko se Sveučilište našlo na jednoj od najcjenjenijih svjetskih ljestvica, a uz ljubljansko najbolje je rangirano sveučilište u ovom dijelu Europe. Na najnovijoj listi našlo se 1.250 sveučilišta iz 86 zemalja svijeta, a splitsko se sveučilište svrstalo u skupini svjetskih sveučilišta od 601. do 800. mjesta, dok je lani bilo između 501. i 600. mjesta.
Uz splitsko na istoj se listi već tri godine nalazi i zagrebačko Sveučilište, međutim njegova pozicija konstantno stagnira te se nalazi u skupini zemalja od 801. do 1000. mjesta, dakle gotovo na samom dnu, a u toj istoj skupini svoju su poziciju uspjeli zauzeti i mariborsko te beogradsko sveučilište. Timesova lista »važe« sveučilišta prema 13 indikatora svrstanih u pet kategorija. Riječ je o nastavi pod kojom se podrazumijeva okruženje za učenje, omjer zaposlenika i studenata, prvostupnika i doktoranada, institucionalni dohodak i slično. Potom su tu istraživanje, citatnost, međunarodni pokazatelji kao što je broj inozemnih studenata i nastavnika te međunarodna suradnja i na koncu prihod industrije, odnosno »prijenos znanja u gospodarstvo« te koliko sveučilište pomaže industriji inovacijama i izumima.
Plasman splitskog Sveučilišta na Timesovoj ljestvici rezultat je rada bivše uprave te ustanove, jer s početkom nove akademske godine vodstvo Sveučilišta u Splitu se promijenilo, a dosadašnji prorektor za znanost Sveučilišta u Splitu prof. dr. Alen Soldo kaže da što se tiče hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja tu nema potrebe trošiti riječi.
– Samo treba kazati da iako smo najbolje sveučilište ovog dijela Europe, to u Hrvatskoj ne znači apsolutno ništa. Naime, to se na nikakav način ne cijeni od strane našeg ministarstva, što uz ostalo potvrđuje i činjenica da nas u cijelom svom mandatu trenutačna resorna ministrica nije niti posjetila, ako ništa drugo da se barem uživo uvjeri kako se usprkos lošem sustavu strateški usmjerenim radom i znanjem može doći do vrhunskih rezultata, upozorava prof.dr. Soldo.
Značajan iskorak
Ujedno dodaje i da se s obzirom na stanje sustava u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju posve besmisleno uspoređivati s najboljim svjetskim sveučilištima čiji su budžeti uglavnom i po nekoliko puta veći nego cijelog hrvatskog resornog ministarstva.
– Stoga nam je bilo važno uspoređivati se s donekle sličnima, primjerice sveučilištima takozvane Nove Europe, odnosno državama koje su se u 21. stoljeću priključile EU, iako je i u većini tih država godišnje izdvajanje za znanost i visoko obrazovanje, na razini BDP, nekoliko puta veće od hrvatskog. Unatoč tome što smo pali za jednu grupu u odnosu na prošlu godinu, kada pogledamo cijelu listu moramo biti zadovoljni jer smo i dalje ostali među najboljim sveučilištima Nove Europe. U svjetskoj grupi 501-600 više nema niti jednog sveučilišta Nove Europe, jer smo zajedno prebačeni u grupu 601-800. Ta grupa čini 10 sveučilišta, što znači da smo trenutno na dijeljenju pozicije od 6. do 15. mjesta, a točni poredak ćemo saznati vjerojatno u travnju slijedeće godine kada će sustav THE objaviti točan poredak najboljih sveučilišta Nove Europe. Ono što je i sada jasno je da smo i dalje najbolje hrvatsko sveučilište, a i šire. Moram kazati da sam apsolutno zadovoljan ostvarenim rezultatom jer smo od nekadašnjeg županijskog sveučilišta napravili svjetski prepoznatljivo sveučilište što se i vidi iz brojnih poziva za suradnju ostalih sveučilišta. Doduše, često nam govore da ova uprava nije zaslužna za to, već se to desilo samo od sebe, iako je svima koji iole nešto znaju o sustavu funkcioniranja sveučilišta jasno da se apsolutno ništa ne dešava samo od sebe, navodi prof. dr. Soldo.
Kao značajan iskorak tog Sveučilišta prof. dr. Soldo navodi i javno objavljivanje znanstvene produktivnosti svakog splitskog zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju te ističe da je to prvi slučaj u Hrvatskoj da jedno sveučilište tako transparentno iznosi te podatke.
Za razliku od splitskog sveučilišta koje već dvije godine uspijeva ući u društvo najboljih na Timesovoj ljestvici riječkog Sveučilišta nema iako se radi o približno jednako velikim ustanovama. Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kaže da iako se može činiti da relativizira važnost sustava rangiranja sveučilišta, treba reći da je rangiranje sveučilišta i pozicioniranje na rang listama kompleksno pitanje.
Prema QS sustavu u regiji Emerging Europe and Central Asia Sveučilište u Rijeci je na 86. mjestu, a na 488. mjestu u Europi prema sustavu University Ranking by Academic Performance. Cilj je, kaže rektorica, što prije se pojaviti se i u sustavu THE.
– Upravo smo poduzeli niz mjera radi prikupljanja i strukturiranja podataka kako bi bili upotrebljivi za THE sustav, primjerice uređenje sustava aflijacija te obavezno navođenje afilijacija Sveučilišta u Rijeci, a ne samo fakulteta ili odjela, prikom objave radova. Potičemo intenzivnije i znantvenu produkciju. Dodijelili smo 50 posto više sredstava za projekte mladih znanstevnika, a upravo ja završio natječaj kojim dodjeljujemo 6 milijuna kuna za istraživačke projekte na Sveučilištu u Rijeci, zaključuje prof.dr. Prijić Samaržija.
– Povijest sustava rangiranja započinje sa željom isticanja znanstvenih postignuća i znanstvene reputacije znanstvenika zaposlenih na institucijama. Međutim, kontinuirano se raspravlja koliko kvantitativni pokazatelji mogu biti pokazatelj znanstvene kvalitete institucije. Međutim, ne bježimo od rezultata rangiranja jer i sveučilišta se smije pitati koliko su produktivna, kaže rektorica.
Poslovni sustav
Dodaje da je razvoj rangiranja sveučilišta vezan uz ideološki zaokret prema rezultatima i tržištu gdje viši rang treba privući studente, istraživače, investititore, sponzore, privatne financije i stvoriti poželjnu javnu reputaciju, a posljedica rangiranja je razvoj kulture kompeticije na sveučilištima. Dok je 2011. godine postojalo 9 globalnih i 50 nacionalnih sustava rangiranja, danas ih je ukupno 150, čemu se trebaju pridodati dodatna nacionalna, odnosno specijalistička rangiranja.
– Oko sustava rangiranja razvijaju se servisi na način da institucije kupuju usluge neposredno od rangirajućih tijela, kao što su konzultiranje, benchmarking, identifikacija partnera ili razvijaju svoje servise, odnosno marketinške programe, prikupljanje podataka, jedinice koje omogućuju donošenje odluke i poticanje istraživanja u željenom smjeru. Dakle, vidljivo je da se radi o vrlo razvijenom poslovnom i komercijalnom sustavu. Većinom rangiranje ovisi o znanstvenoj produkciji, odnosno citiranosti, publikacijama, obranjenim doktoratima, reputaciji istraživača, znanstvenoj kolaboraciji, a najpoznatiji sustavi bazirani na ovim podlacima su US News World Report Global Rankings i Leiden. Popularni sustav takozvana Šangajska lista ili Academic Ranking of World Universities uključuje 6 kategorija koje primarno prate reputaciju nastavnika i znanstvenika, odnosno broj nobelovaca, citiranost, istraživačke rezultate te financijske pokazatelje. Thomas Reuters uključuje reputaciju istraživača i publikacije u Web of Science gdje su primarno indeksirani časopisi u STEM području. Times Higher Education World University Rankings prati i kvalitetu u nastavi i utoliko je obuhvatniji od ranije spomenutih, pojašnjava rektorica.
Međutim, dodaje, riječko Sveučilište preferira nekomercijalni sustav rangiranja U-Multirank koji je službeni sustav Europske komisije. U-Multirank je najkompleksnije multidimenzionalno rangiranje koje uključuje različite i brojne aspekte institucija u cjelini, a rezultati se ne prikazuju na ljestvici već komparativno prema drugim bliskim i sličnim institucijama te je riječko sveučilište prošle godine pokazalo napredak u svim područjima.
