RIJEKA – Krajem srpnja počinju školski praznici u dvije, za hrvatski turizam najvažnije njemačke pokrajine – Bavarskoj i Baden-Wurtembergu, a početak kolovoza znak je i da kreće popularni talijanski ferragosto. Pred nama je špica špice u kojoj će se u mnogim destinacijama tražiti krevet više. Iako, ova je godina, za razliku od lani, pod velikim znakom štednje. Aktualni moment inflacije, općeg rasta cijena, ali i kaosa u zračnim lukama diljem Europe, kao i požara i toplinskih valova, svakako utječe i na odluke putnika o putovanjima. Njemačka je i dalje hrvatsko najjače emitivno tržište, s kojeg dolazi najveći broj gostiju, i s kojeg, primjerice, Kvarner trenutačno ima čak 5-postotni rast u odnosu na rekordnu 2019. A to, s obzirom na to da se radi o najjačem tržištu, znači i velik porast u apsolutnim brojevima. Nijemci su nam ostali vjerni i tijekom proteklih dviju pandemijskih godina, a ove godine stižu u rekordnom broju. Općenito, najviše njemačkih gostiju u pravilu dolazi iz južnih njemačkih pokrajina kojima je Jadran doista njihovo najbliže more.

Govoreći o aktualnoj situaciji na njemačkom tržištu, Romeo Draghicchio, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Frankfurtu, kazao je da se po pitanju Njemačke, nakon dvije godine u kojoj se turistička branša morala suočavati s učincima pandemije, ljetna sezona konačno odvija u normalnim okvirima.

Stornirani letovi

– Već početkom godine interes Nijemaca za putovanja bio je iznimno velik, uz kraći zastoj potražnje na samom početku ratnih zbivanja u Ukrajini. Sezona s njemačkog tržišta odvija se sukladno planovima i očekivanjima te u predviđenoj dinamici. Hrvatska se na njemačkom tržištu potvrdila kao tražena destinacija koja igra važnu ulogu za njemačke putnike. S druge strane, njemački gosti potvrdili su se kao najvažnije tržište za hrvatski turizam, a pogotovo se njemačko tržište potvrdilo kao tržište na koje se mora računati i u nestabilnim vremenima. Trenutačno u Hrvatskoj boravi više od 210.000 Nijemaca, a očekuje se da će ih biti i više u sljedećim tjednima jer su školski praznici u dijelu pokrajina tek počeli ili počinju sljedećeg tjedna, kazao je Draghicchio. Na pitanje koliko ove godine inflacija i rast cijena utječu na odluke o putovanjima Nijemaca, a koliko situacija sa zračnim prometom u Europi, odgovara da su se Nijemci, već i prije početka ukrajinske krize, suočili s rastom cijena zbog problema s isporukama i pucanja lanaca nabava, poglavito s Dalekog istoka.

– Kriza s energentima je dodatno pojačala inflatorni pritisak na budžet domaćinstava. Analiza instituta GfK pokazala je da su Nijemci počeli štedjeti na proizvodima za dnevnu upotrebu, kao, primjerice, živežnim namirnicama. Međutim, ista analiza je pokazala da se trenutačno ne štedi na putovanjima, što je svakako rezultat činjenice da se zbog pandemije dvije godine nije moglo putovati normalno pa postoji veća potreba i želja za putovanjima. Samim time su se njemački gosti vratili u skoro sve destinacije u kojima su ljetovali u razdoblju prije pandemije, dakle, i Tursku, Grčku, Španjolsku… Jedine destinacije koje bilježe nešto manje gostiju u odnosu na prethodne dvije godine su destinacije unutar Njemačke, koje su u tom razdoblju pandemije imale značajan rast domaćih gostiju. Određeni problemi u zračnom prometu, odnosno u zračnim lukama stvorili su dodatnu nervozu kod putnika jer je za ljetnu sezonu stornirano na tisuće letova iz Njemačke, zbog čega se dio putnika preusmjerio na putovanja osobnim automobilom, naveo je direktor njemačkog predstavništva HTZ-a.

Komentirajući aktualnu situaciju s njemačkog tržišta, čelni čovjek minhenskog touroperatora ID Riva tours Selimir Ognjenović kazao je da aktualne brojke noćenja i dolazaka govore dovoljno o raspoloženju njemačkih gostiju da dođu na odmor u Hrvatsku. Podsjetio je na to da su najave bile odlične u siječnju i veljači, no uslijedio je ožujak i šok vezan za rat u Ukrajini nakon čega se i u travnju gubilo nadu da će buking ovog ljeta krenuti nabolje. A sada se s njemačkog tržišta ruše rekordi. Konkretno, u ovom touroperatoru će u segmentu jedrenjaka vjerojatno dostići 2019. a privatni je smještaj u Istri i na Kvarneru čak 30-ak posto bolji.

Strah od zime

U Hrvatskoj ovisimo o svim tržištima, a naročito o njemačkom, zaključio je ovaj turistički doajen dodajući da trenutačno na odluke Nijemaca o putovanjima praktički najviše utječu cijene, odnosno pitanje što će biti sa zimom 2023., s obzirom na energetsku krizu i inflaciju. A tu je i kaos u njemačkim zračnim lukama koje su u pandemiji troškove rezale otpuštanjem ljudi, pa sada nemaju dovoljno kadra. Samim time ostaje dio njemačkih turista koji se nećkaju oko putovanja avionima. Tu je i činjenica da se njemački građani za 9 eura mogu voziti mjesec dana po svojoj zemlji željeznicom.

Ipak, broj jedan je pitanje štednje. I ono je udarna vijest u svim medijima, reći će Ognjenović.

– Traže se ponude, nama je čak i pala prosječna cijena prodanog aranžmana. Ta štednja se svugdje osjeća. Prosječan Nijemac je mislima potpuno u predstojećoj zimi po pitanju grijanja, dostupnosti plina i energije općenito. To su pitanja koje pune vijesti te koja će od njemačkog gosta napraviti potrošača koji neće biti kao lani široke ruke, već će paziti s troškovima. To je bilo i za očekivati. Lani kad je Nijemac putovao nakon toliko mjeseci karantene, nije razmišljao o troškovima. No u ovom trenutku njemački gost kaže »u redu, to sam već uplatio, no bilo bi dobro nešto od tog novca koji uzimam sa sobom na ljetovanje donijeti doma jer će trebati nazimu«. To je racionalno i realno razmišljanje u ovoj nesigurnoj situaciji, kazao je Ognjenović te upozorio na to da upravo u ovom trenutku kad su njemački gosti stigli u nikad većem broju u našu zemlju treba biti pažljiv s cijenama kako gosti to ne bi u narednim sezonama penalizirali odlaskom u neku drugu zemlju.

– Njihova senzibilnost na sve troškove ove godine postaje veća i mi sada zbog naše budućnosti također moramo biti racionalni i davati vrijednost za novac. Tržišni principi nisu da se »dere« gosta, nego da se od gosta uzme optimum onoga što će on sa zadovoljstvom platiti. Da se dođe do istog prometa u financijskim pokazateljima, ove će godine trebati više truda, prilagođavanja i više malih ponuda. A ne grabež, kazao je Ognjenović.

Italija je lani i preklani bila jako pogođena pandemijom, ali i velikim padom kupovne moći svojih stanovnika, pa su tako mnogi odustajali od putovanja ili ostali na odmoru u svojoj zemlji. S obzirom na to da i sami imaju more, a u svojoj zemlji su imali i poticaje države.

– Podaci potvrđuju da su Talijani ponovo otkrili Italiju, koji su entuzijastični planirati svoj odmor u vlastitoj zemlji, a otkrivaju i da je hotel na prvom mjestu među odabranim rješenjima za noćenje. Međutim, postoji nezanemariv postotak Talijana koji će ostati kod kuće iz ekonomskih razloga. Boli činjenica da je 43 posto naših sugrađana moralo odlučiti ostati doma zbog financijskih poteškoća, komentirao je predsjednik Federalberghija Bernabò Bocca.

Što se tiče Hrvatske, Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Milanu, kazala je da se talijansko tržište postupno počelo oporavljati tijkom 2021. godine, a živnulo ove godine od Uskrsa.

Spajanje praznika

– Za Hrvatskom vlada interes koji se temelji na porastu turističkog prometa još od Uskrsa te za razdoblje kad su Talijani mogli spajati praznike, od travnja do lipnja 2022. Medijska slika Hrvatske za sada je na ovom tržištu vrlo pozitivna, Hrvatska se nameće kao jedna od poželjnih destinacija Talijana za odmor, iako svi dobro znamo da Italija, kao svjetska turistička sila, ima značajno razvijen domaći turizam. Veseli podatak da se turistički promet generirao i tijekom proteklih mjeseci, a s obzirom na ratna zbivanja u Ukrajini, inflaciju i brojna poskupljenja te nestabilnu političku situaciju u Italiji, potražnja za putovanjima bit će najizraženija u sklopu last-minute aranžmana, rekla je Vukelić. Govoreći o tome koliko ustvari Talijana putuje baš za ferragosto, odnosno početkom kolovoza, dodala je da je ferragosto, dakako, jedan od ključnih praznika u Italiji uz koji se vezuje glavnina godišnjih odmora Talijana.

– U tom će razdoblju u Hrvatskoj zasigurno biti i velik broj Talijana. Međutim, prema predviđanjima udruge Confturismo-Confcommercio, Talijani su za ovo ljeto planirali odmor na način da idu na jedno vikend-putovanje u lipnju, za srpanj i početak kolovoza najčešće planiraju jedan kraći boravak na putovanju, dok nešto duži i višednevni odmor planiraju u drugoj polovini kolovoza. Riječ je o planovima 28 milijuna Talijana, koji će ići na odmor jednom ili više puta u razdoblju između lipnja i rujna. Dodatno, motiv odabira određene destinacije u više od 19 posto slučajeva ovisi o budžetu, a zatim se u obzir uzima ljepota i atraktivnost destinacije. Rezultati pokazuju da su najtraženije talijanske regije Puglia, Sicilija, Toscana, Emilia Romagna, Sardinija i Calabria, dok su od inozemnih destinacija najtraženije Grčka, Španjolska, Francuska i Hrvatska, istaknula je Vukelić. Za sada, kaže, u predstavništvu nisu imali upita vezanih za požare koji su na području Trsta čak zaustavljali željeznički promet, te nemaju informacija o eventualnim otkazivanjima rezervacija zbog požara.

– U predstavništvu HTZ-a u Italiji od lipnja bilježimo interes za svim hrvatskim destinacijama, a posebice sad uoči kolovoza kad većina Talijana odlazi na godišnji odmor, zaključila je direktorica milanskog Predstavništva HTZ-a.