Današnje puštanje u promet druge cijevi tunela Učka, 43 godine nakon što je u promet puštena prva cijev tunela, novo je značajno poglavlje u bržem i sigurnijem prometnom povezivanju Istre s ostatkom Hrvatske.

Druga cijev tunela Učka je i puno više od toga, jer čvršće povezivanje Istre s maticom Hrvatskom je još od Drugog svjetskog rata naovamo i prvorazredno političko pitanje. Izgradnja druge cijevi tunela, zajedno sa započetom izgradnjom punog profila autoceste od tunela do Matulja, je i poticaj za nastavak izgradnje suvremenih prometnica između istarskog poluotoka i preostalog dijela države, pri čemu je riječ u prvom redu o povezivanju Istre suvremenom željeznicom, što bi u budućnosti podrazumijevalo i izgradnju trećeg, željezničkog tunela čime bi Istra bila u potpunosti prometno integrirana s ostatkom zemlje.

Dugoočekivani projekt

Povjesničar Tvrtko Jakovina, s kojim smo razgovarali o važnosti prometne integracije Istre s ostatkom Hrvatske, ističe kako je to još od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća bilo prvorazredno političko, a ne samo logističko pitanje.

Foto Davor Kovačević

– Jedan od inicijatora ideje izgradnje tunela Učka bio je Miko Tripalo. Ta ideja potječe još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, od generacije hrvatskih političara koje personificiraju Miko Tripalo i Savka Dabčević Kučar. I tada, kao i sad, riječ je bila o jednoj od najrazvijenijih hrvatskih regija i bilo je silno važno da bude kvalitetno cestovno povezana s ostatkom Hrvatske, i to kroz teritorij Hrvatske, a ne preko Slovenije. Zanimljivo je da je ideja i realizacija izgradnje tunela nastavljena s Milkom Planinc i Jakovom Blaževićem, kao važan strateški cilj za integraciju Istre s matičnom zemljom, iako su oni politički bili suprotstavljeni Tripalu i Dabčević Kučar, kaže Jakovina.

Izgradnja nove cijevi tunela, smatra, ukazuje na to koliko su tadašnje odluke bile strateški važne za budućnost, pri čemu Istru treba, dodaje, povezati i suvremenom željezničkom mrežom.

– To bi bilo sjajno, ako za to budemo imali snage i mogućnosti, zbog razvoja prometa, ekološki prihvatljivog turizma, pogotovo za regiju koja je blizu i Italiji i Sloveniji, a pokazalo bi i političku volju za još čvršćim spajanjem Istre s ostatkom Hrvatske, kazao je Jakovina.

Kvalitetnije povezivanje Istre željeznicom, nakon izgradnje istarskog ipsilona i druge cijevi tunela Učka, najavljuje i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Foto S. Drechsler

– Puštanje u promet druge cijevi tunela Učka, odnosno cijele dionice duge osam kilometara znači ostvarenje, ne samo iznimno velikog i značajnog projekta za cijelu Istru i Primorsko-goransku županiju, nego i potrebne i dugoočekivane povezanosti ovog dijela Hrvatske s ostatkom autocestovne mreže u cijeloj Hrvatskoj. U tom smislu, mislim da možemo biti zadovoljni i ponosni jer je ovo jedan od onih događaja koji ostaju zapisani u povijesti prometnih postignuća, ne samo zbog financijskog značaja ovog projekta nego i njegovog ukupnog doprinosa koji daje povezanosti i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Nakon izgradnje prvih 28 kilometara, a zatim i ove današnje dionice s drugom cijevi tunela Učka, očekuje nas i završetak preostalih dviju faza do Matulja i dopuna vijadukta Limska draga i mosta Mirna, nakon čega će realizacija ovog projekta biti u potpunosti zaokružena, a ovaj dio Hrvatske primjereno i u potpunosti povezan s ostatkom cestovne mreže u Hrvatskoj. Nakon toga nas očekuje i kvalitetno spajanje željeznicom, ističe Butković.

Ulaganje u željeznice

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kaže da će otvaranje druge cijevi tunela Učka utjecati na još bolju prometnu i gospodarsku povezanost Istarske i Primorsko-goranske županije.

Foto Milan Đekić

– Otvaranje tunela ima prometni, turistički, ali i politički značaj, jer na neki način je i oživotvorenje Pazinskih odluka. Hrvatska kao članica Europske unije i Schengena, mora imati, uz cestovnu, i suvremenu željezničku infrastrukturu unutar europskog željezničkog koridora. Uvrštenjem pruga koje prolaze kroz Istru na sveobuhvatnu Transeuropsku prometnu TEN-T mrežu, otvaraju se prilike za ulaganja i razvoj te korištenje EU fondova i zato pozdravljam najavu izgradnje željezničkog tunela kroz Učku, što je odavno zacrtano u prostornim planovima Primorsko-goranske i Istarske županije. Željeznica je okosnica teretnog prometa, a pri tome je ekološki najčistiji transport kakvog želi cijeli EU pa tako i Hrvatska. Ispred nas je desetljeće razvoja i ulaganja u željeznice, rekao nam je Komadina.

Za razvoj željezničke mreže u Istri i izgradnju trećeg, željezničkog tunela kroz Učku dobar dio sredstava mogao bi se osigurati putem fondova EU-a, konkretno dijelom za razvoj prometno izoliranih regija, uz ostala dostupna sredstva Unije koja snažno potiče razvoj željezničkog prometa kao učinkovitijeg i ekološki prihvatljivijeg od još uvijek prevladavajućeg cestovnog.

Boris Miletić: Istarski ipsilon treba pretvoriti u Istarski X

Da bi, nakon izgradnje mreže autocesta, oživljavanjem istarske željeznice, promet između Istre i ostatka Hrvatske, kao i dalje prema susjednim zemljama bio zaokružen, smatra i istarski župan Boris Miletić koji ističe da je otvaranje druge cijevi tunela Učka povijesni trenutak, ali dodaje i da je Istarski ipsilon potrebno pretvoriti u Istarski X, izgradnjom autoceste prema Labinu.

Foto Vedran Karuza

– Radi se o infrastrukturnom projektu koji označava važan korak u daljnjem unapređenju prometne povezanosti Istre s ostatkom Hrvatske i Europom, bolju protočnost i, ono najvažnije, veću sigurnost sudionika u prometu. Projekt je svakako od velike važnosti za gospodarstvo, naše stanovništvo, ali i za turizam jer je Istra pretežito autodestinacija i regija u kojoj se ostvaruje jedna trećina ukupnog prometa od turizma u Hrvatskoj. Nakon planiranog završetka Istarskog ipsilona krajem 2026. godine, u razvoju je njegova potencijalna nadogradnja u Istarski X. Trasa koja povezuje središnju Istru s Labinom, predviđena je u županijskom Prostornom planu, a Istarska županija je osigurala sredstva za opsežnu studiju izvodljivosti izgradnje autoceste »Istarski X«. Revitalizacijom istarske željeznice, kao i izgradnjom željezničkog tunela kroz Učku bila bi zaokružena prometna priča na Poluotoku, koju posebno zagovaramo u smislu održivog razvoja jer je upravo željeznički promet ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, kaže Miletić.