Brzina je ključan faktor konkurentnosti, a uz primjenu filozofije ubrzanja na prioritete poput administracije i sudskih postupaka, Hrvatska u relativno kratkom vremenu može ostvariti promjene, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju Bijele knjige 2020. “Konkurentnost nema alternativu”.

Knjigu je izdalo Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC), a prezentirao njezin autor, izvršni direktor i vlasnik Arhivanalitike, Velimir Šonje, koji je istaknuo da su tim izdanjem Bijele knjige željeli afirimirati jedan novi pojam u društvenim promjenama, a to je ubrzanje.

Gledano poslovnom logikom, pojasnio je Šonje, brzina je prihod, a sporost trošak. Pritom bilanca, odnosno račun dobiti i gubitka, jest “razlika između onoga gdje smo brzi i onog gdje smo spori”.

Kada je riječ o reformi javne administracije, Šonje je kao ključno za poduzetnike istaknuo brzinu odlučivanja, posebno u postupcima javne nabave. Da bi do tog ubrzanja došlo treba staviti naglasak na nagrađivanje i osobnu odgovornost onih koji o tome u javnom sektoru odlučuju, napomenuo je.

Šonje je tu naveo i princip “šutnja administracije je pristanak”, u smislu da ako neka zatražena dozvola nije izdana u određenom roku da se smatra automatski odobrenom, kao i princip da se za jedan novi propis koji se uvodi dva stara ukidaju.

Osim važnosti ubrzanja administrativnih i sudskih postupaka te javne nabave, Šonje je apostrofirao i potrebu poboljšanja međunarodne porezne konkurentnosti, uz potrebu ostvarenja jedinstvenih i niskih poreznih stopa i naglasak na direktnim porezima, a otklanjanju parafiskalnih nameta, kao i važnost poticaja za istraživanje i razvoj.

Istaknuo je i potrebu jačanja vladavine prava, a osim rada sudova tu je naglašena i potreba ujednačenog i predvidivog postupanja, s primjerom Porezne uprave.

“Ovo su praktični prioriteti, nešto što je goruće i konkretno i s čime se može u kratkom roku upravljati kako bi se ostvarile promjene”, rekao je Šonje.

Pandemija zaoštrila razvojna ograničenja

Pojasnio je da je koncept poslovne brzine važan jer se danas i cijeli svijet ubrzao, a brzina je posebno danas, uslijed pandemije koronavirusa, postala ključan faktor konkurentnosti

Kako bi približio ideju brzine, Šonje je kao primjer naveo istraživanje Svjetske banke iz 2013. godine, gdje se po zemljama uspoređivalo koliko menadžeri troše vremena na poslove s regulacijom, a u Hrvatskoj je to iznosilo 20 posto, odnosno petinu njihovog radnog vremena.

Tako, ako neki menadžer u jednoj zemlji na takve poslove godišnje troši primjerice 250 sati, a u drugoj zemlji pet stotina sati, kada se ta razlika pomnoži s brojem menadžera i više godina dolazi se do više milijuna sati koje menadžeri u pojedinoj zemlji potroše više na takve poslove, umjesto da se primjerice bave razvojem novih proizvoda i ulaskom na nova tržišta.

Razlika u tim satima je i razlika u razvoju, istaknuo je Šonje.

Ustvrdio je da je pandemija covida-19 snažno zaoštrila razvojna ograničenja te stoga konkurentnost, koja počiva na uređenom društvu, efikasnosti, inovativnosti i buđenju ambicije cijelog društva, nema alternativu.

Navodeći primjere, rekao je da je Hrvatska u postupcima vezane uz procese za PDV vrlo brza u usporedbi s drugima, dok je kao procese u kojima je jako spora izdvojio registraciju vlasništva nad nekretninama, postupke vezane uz ispravke prijava poreza na dobit, sudsku provedbu ugovora, provedbu sudskih odluka, kao i provedbu insolvencijskih postupaka.

Ustvrdio je da je to jedan mali set indikatora brzine koji bi, kada bi se proširili i implementirali u javnom sektoru, vrlo brzo mogli biti katalizator ubrzanja i promjena u Hrvatskoj

Rekao je da će novac koji će doći iz europskih fondova u iduće dvije do tri godine biti kao “vodopad” i mnogi će imati od njega koristi, no da će sudbina Hrvatske tamo oko 2025. i 2026. ovisiti o tome koliko se duboko promijeni do tada.

“Sad je prilika, i ako stavimo naglasak na brzinu, možemo se još uvijek promijeniti”, poručio je Šonje.

Marić: U Bijeloj knjizi naglasak na reforme

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je trošak vezan za pandemiju koronavirusa dosad već premašio 32 milijarde kuna, a u trenutku kada pandemija počne jenjavati, ključno će biti što prije doseći razinu BDP-a iz pretkrizne 2019. godine. Stoga se, poručio je, nikako ne bi smjele ponoviti pogreške iz proteklog razdoblja.

Podsjetio je da je prije nekoliko tjedana održan sastanak u Ministarstvu financija na kojem mu je Bijela knjiga predstavljena, pri čemu je rekao da se u njoj naglasak stavlja na reforme te kako olakšati i unaprijediti uvjete poslovanja i biti što prijemčiviji za domaća i strana ulaganja.

Ustvrdio je da se suština te publikacije uklapa i s aktualnostima oko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čiji je sažetak Vlada nedavno prezentirala, a cijeli dokument bi 29. travnja trebao biti usvojen i upućen u Europsku komisiju. Taj dokument, u kojem se naglasak također stavlja na reforme, bi mogao dosegnuti i tisuću stranica, no Marić je istaknuo da je puno važnija njegova implementacija.

Fogec: Tri godine za reforme

Predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) Mladen Fogec rekao je da se ne treba postavljati na način da se samo kritizira jer u Hrvatskoj ima puno dobrih stvari, koje možda široj javnosti nisu ni poznate.

Ipak, smatra da postoji dosta prostora za poboljšanja, slikovito kazavši da su vrata za strane investicije u Hrvatskoj tek “poluotvorena”. Bijela knjiga bi pritom trebala doprinijeti da se ta vrata otvore do kraja, to jest kako napraviti Hrvatsku vrlo poželjnom za strane investicije, poručio je Fogec.

Rekao je da su strani ulagači i dalje optimisti, a Vladi i ministru financija je rekao da nakon što prođu lokalni izbori u svibnju postoje tri godine do idućih izbora, a to razdoblje se treba iskoristiti za reforme i unaprjeđenje postojećeg sustava.

Viceguvernerka Hrvatske narodne banke (HNB) Martina Drvar poručila je da je optimizam ključan faktor oporavka, s obzirom da on utječe i na očekivanja, kako ulagača oko ulaganja, tako i potrošača oko potrošnje.

Kao razloge za optimizam Drvar je navela i očuvanje rasta određenih djelatnosti u doba pandemije koronavirusa, kao i ulazak u Europski tečajni mehanizam II. Pritom je istaknula da sam transfer u novu monetarnu zajednicu uključuje i strukturne reforme, koje bi između ostalog gospodarstvo trebale učiniti produktivnijim, a državnu upravu učinkovitijom.