Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i član Hrvatske demokratske zajednice, pravnik s doktoratom iz europskog prava i docent na fakultetu, uoči raspuštanja EP-a za naš list govori o glavnim temama mandata te o pripremama za nadolazeće izbore.

Približavamo se kraju mandata ovog saziva EP-a – kako biste ocijenili njegovu važnost, koliko se svijet promijenio od 2019.?

– Činjenica je da je svijet danas bitno drukčiji nego što je bio na početku saziva ovog Parlamenta. Europska unija suočava se sa sve većom ilegalnom migracijom, preživjeli smo COVID-19, a na izmjenu geopolitičkih okolnosti utjecale su i ruska agresija na Ukrajinu te teroristički napad Hamasa na Izrael.

Na sve to nadovezala se energetska kriza i inflacija, čije posljedice i danas osjećamo. Europski parlament donio je mnoge zakone te su u mnogim područjima poput zdravstva, zaštite potrošača i digitalizacije napravljeni veliki pomaci.

S druge strane, većina u Europskom parlamentu je u više slučajeva podržala zakonske prijedloge koji su išli na štetu poduzetnika i poljoprivrednika, stvarajući velika dodatna opterećenja za gospodarstvo i građane, u sklopu ekstremističke zelene ideologije.

Globalna geopolitička situacija postaje sve nestabilnija te se stvaraju savezi koji nisu previše prijateljski orijentirani prema Zapadu. U takvoj situaciji, Europa mora što više toga proizvoditi na vlastitom teritoriju i što manje ovisiti o drugima.

Politika koju guraju ekstremna ljevica i Zeleni dovodi upravo do suprotnih rezultata, izuzetno je opasna i čini nas ranjivima. Kako to izgleda u praksi, vidimo nažalost u Zagrebu svakog dana sa sektom Možemo! na vlasti.

Danas se sve odvija u kontekstu rata u Ukrajini, a EU dobiva potpuno novu ulogu na karti svijeta. Možete li prognozirati kako će predstojeći EU izbori proći, koje politike će biti prevladavajuće, i je li suradnja mainstream stranaka nužnost i dalje nasuprot ekstremnim snagama, koje jačaju i na lijevom i na desnom polu?

– Očekujem veliki pad Zelenih i »liberalne« grupacije Obnovimo Europu i jačanje snaga na desnoj strani političkog spektra. Ljudima su danas najvažniji sigurnost i životni standard. Ljevičarska politika toleriranja pa čak i poticanja masovne ilegalne imigracije u Europu zasigurno ne doprinosi ovom sigurnosnom aspektu, što se vidi u mnogim europskim metropolama na dnevnoj bazi. Također, ekstremna anticivilizacijska zelena ideologija deindustrijalizacije i odrasta dovodi do smanjenja životnog standarda.

Uzimajući sve to u obzir, nije čudno da Zeleni padaju, a desnica raste. Europski pučani, kao najjača grupacija u Europskom parlamentu, zato imaju veliku odgovornost održati europsku integraciju koja predstavlja najbolji mogući gospodarski i sigurnosni okvir za naš kontinent, posebno za male zemlje poput Hrvatske, ali i nastaviti rješavati ove probleme koje sam spomenuo.

Drago mi je da je EPP odigrao ključnu ulogu u donošenju Pakta o migracijama i azilu koji će svakako ojačati obranu Unije od ilegalnih migracija te da smo se jasno suprotstavili onim idejama i zakonodavnim prijedlozima koji dovode do uništavanja europskog gospodarstva zbog ekstremne zelene agende.

EPP će zasigurno ostati najjača grupacija u Parlamentu te se nastaviti zalagati za zaštitu europskog načina života, promovirati demokršćanske vrijednosti i poboljšavati Europsku uniju. U tom smislu, moguća je suradnja sa svima koji takvu politiku podržavaju. S druge strane, suradnja s onima koji bi za nečije tuđe interese uništili sve što je postignuto u europskim integracijama svakako nije moguća.

Obrana Unije

Sigurnosna politika postaje dominantno pitanje – treba li Europskoj uniji zajednička vojska i govori li se u tom kontekstu i u Hrvatskoj o obaveznom vojnom roku?

– Promjene koje su se dogodile pokazale su nam da sigurnost nikad ne smijemo shvatiti kao garantiranu, već da moramo u nju ulagati i nastaviti razvijati vlastite sigurnosne kapacitete. Trumpove izjave su pridonijele tome da se Europa osvijesti o činjenici da mora biti u stanju i sama se obraniti, a ne u potpunosti ovisiti o SAD-u.

Sjetimo se samo ljevičarske demagogije o tome da ne trebamo ulagati u vojsku, jer se za cijenu modernih borbenih sustava može izgraditi toliko i toliko škola i vrtića. S tim u vezi, podsjećam da je Vlada RH donijela ključne strateške odluke o jačanju i opremi hrvatske vojske, od nabave 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, helikoptera Blackhawk, do vozila Bradley i jačanja protuzračne obrane. Činjenica je da u novim, bitno promijenjenim geopolitičkim okolnostima, vojni rok ima smisla, a oblike obveznog vojnog roka imaju i neke druge države članice.

Izbori se održavaju u kontekstu problema s lažnim vijestima, kako iz perspektive Bruxellesa i Strasbourga uoči ove kampanje izgleda borba s lažnim informacijama, a također i u kontekstu rata u Ukrajini?

– Pojavom pandemije COVID-19 došlo je do eksplozije lažnog i obmanjujućeg sadržaja na društvenim mrežama, a to se nastavilo i nakon početka rata u Ukrajini, a nažalost, lažnom sadržaju na mrežama svjedočimo i u kontekstu brutalnog terorističkog napada na Izrael.

Kritičko razmišljanje građana i obrazovanje ostaje ključ borbe protiv dezinformacija, ali Europska unija je također donijela i važne zakone u tom području, primjerice, Zakon o digitalnim uslugama kojima se uređuje uklanjanje štetnog sadržaja s interneta, pa tako i lažnih informacija.

Po tom zakonu, internetske platforme dužne su uspostaviti protokole prijavljivanja štetnog sadržaja. Ukratko, trebamo se boriti protiv fake newsa, ali isto tako ne smijemo dopustiti da se to pretvori u cenzuru političkih neistomišljenika.

Bavili ste se velikim dijelom tijekom ovog mandata zdravstvom. Međutim, ni danas nemamo odgovore na pitanja oko istraga oko cjepiva? Kako »ravnozemljaše« uvjeriti da nema velike zavjere? Čime ste se sve bavili?

– Velik dio moje profesionalne karijere usmjeren je upravo na zdravstvo, s obzirom na to da sam doktorirao europsko zdravstveno pravo na Katoličkom sveučilištu Leuven u Belgiji te sam također i profesor zdravstvenog prava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, pa je tako i moj rad od početka mandata u Europskom parlamentu između ostalog bio posvećen upravo zdravstvenim temama.

Izabran sam za koordinatora EPP-a za zdravstvo, a prvo mjesto na popisu najutjecajnijih zastupnika u području zdravstva od strane neovisne istraživačke platforme EU Matrix predstavlja krunu mog rada kada je riječ o zdravstvenim temama na kraju mandata aktualnog saziva Europskog parlamenta.

Osobito sam posvećen pitanjima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, javne nabave skupih i inovativnih lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, lakšeg pristupa liječenju u inozemstvu, povećanja financiranja zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike te smanjenja postojećih nejednakosti i diskriminacije oboljelih. U Europskoj uniji ne smiju postojati građani prvog i drugog reda.

Od konkretnih stvari, spomenuo bih svoj rad u Posebnom odboru za borbu protiv raka (BECA) završno Izvješće »Jačanje Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji«. Kroz više od 160 amandmana, od kojih su gotovo svi prihvaćeni, snažno sam se zauzeo za najmlađe onkološke pacijente, zaštitu osoba koje su preboljele rak od diskriminacije te pokretanje zajedničke nabave skupih lijekova i snažniju suradnju država članica u liječenju rijetkih vrsta raka.

Također, izvjestitelj sam Europskog parlamenta za europski prostor za zdravstvene podatke odnosno EU digitalnu zdravstvenu putovnicu. Konkretno, građani će zahvaljujući EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj državi ili u drugim državama članicama.

EU digitalna zdravstvena putovnica omogućit će hrvatskim građanima bolje i brže liječenje, kao i olakšati liječenje u inozemstvu te osigurati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u svim državama EU-a. Digitalizacija zdravstva na EU razini donijet će mnoge koristi, posebno pacijentima, ali i istraživačima te tijelima koja utječu na zdravstvene politike. Isto tako, izvjestitelj sam EPP-a za dio reforme EU zakonodavstva o lijekovima.

Glavni cilj reforme je osigurati da svi pacijenti u EU-u dobiju pravovremen i pravedan pristup sigurnim i učinkovitim lijekovima. Trenutačno se to ne događa uvijek, posebno kad je riječ o novim lijekovima, jer pristup tim lijekovima varira između država članica.

Reformom se pokušava riješiti taj problem zahtijevajući da se lijek stavi na tržište u svim državama članicama u isto vrijeme. Također se predlaže pojednostavljeni sustav za donošenje odluka koji bi skratio vrijeme potrebno za odobrenje novih lijekova. Posebno je važno da su prihvaćeni moji amandmani koji će omogućiti da generički lijekovi dolaze na naše tržište znatno ranije nego do sada, što je za naše građane izuzetno važno.

Što se tiče cjepiva, istaknuo bih da su početni problemi u nabavi pokazali da je nužna transparentnost kao preduvjet za poticanje i održavanje povjerenja javnosti u cjepiva, borbe protiv dezinformacija, ali i za jamčenje legitimnosti odluke o zajedničkoj nabavi cjepiva na razini cijele Unije, u okviru zakonskih mogućnosti. Važno je da smo zahvaljujući zajedničkoj europskoj nabavi svi dobili cjepiva u isto vrijeme, dok bi u suprotnom ona bila rezervirana za velike zemlje s proizvodnjom cjepiva na vlastitom teritoriju.

Koje su još teme dominirale u vašem radu? Čini se da su potrošačka prava napokon osviještena.

– U Europskom parlamentu zalažem se za to da politike Europske unije bolje odražavaju politiku zaštite potrošača. Štoviše, zahvaljujući višegodišnjoj borbi za prava potrošača izabran sam i za potpredsjednika Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO).

U tom smislu, kao supotpisnik Rezolucije o jedinstvenom punjaču, jedan sam od začetnika ove inicijative zahvaljujući kojoj će jedinstveni punjač u ovoj godini postati stvarnost. Kad sam postao zastupnik u Europskom parlamentu, nisu mi svi vjerovali da ćemo uspjeti uvesti jedinstveni punjač jer su lobiranja tehnoloških divova uistinu bila do tada neviđena.

Međutim, već nakon šest mjeseci u Europskom parlamentu uspio sam s kolegama zastupnicima na dnevni red staviti rezoluciju kojom zahtijevamo uvođenje jedinstvenog punjača. Ta je rezolucija usvojena s čak 582 glasa i već sam tada bio svjestan da smo time postigli veliku pobjedu za sve potrošače u Europskoj uniji.

U konačnici, novim zakonom koji je usvojen USB-C postat će standardni utor za sve pametne telefone, prijenosna računala i drugu elektroničku opremu. S druge strane, kao izvjestitelj Kluba zastupnika Europskog parlamenta za Direktivu o potrošačkim kreditima izborio sam se za bolji položaj potrošača kao slabije ugovorne strane u odnosu prema bankama. Novim pravilima zabranili smo bankama jednostrano povećanje minusa.

Dakle, bez izričitog pristanka potrošača, banke više neće moći povećavati minuse na računima građana. Banke će po novim pravilima morati građane unaprijed obavijestiti o svakom planiranom smanjenju ili ukidanju prešutnog prekoračenja i ostaviti im mogućnost obročne otplate u dvanaest jednakih obroka, a države članice moći će uvesti i stroža pravila o zaštiti potrošača. Važno je i to da će banke o rizicima povezanim s podizanjem kredita morati informirati građane, a upozorenje će morati naznačiti i kod reklamiranja kredita.

Također, amandmanima sam se založio za izmjenu Direktive o medu kako bismo potrošačima pružili potpune informacije o udjelu meda u pakiranju proizvoda. Nakon dugotrajnih pregovora, konačno smo postigli dogovor o novim pravilima o označavanju meda.

Prema novim pravilima, na pakiranju meda morat će biti jasno naznačena država iz koje med dolazi, a novost je i to što će na pakiranju mješavina meda morati biti naznačen i točan udio meda iz svake od država u kojoj je med sakupljen i to silaznim redoslijedom od države iz koje dolazi najveći udio meda do države iz koje dolazi najmanji udio meda.

Osim toga, dogovoreno je da će Europska komisija predložiti i jedinstveni kod koji će biti naznačen na pakiranju kako bi potrošači mogli pratiti med od pčelara do konačnog proizvoda. Također, na vanjskopolitičkom planu nastavljam snažno podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Naime, nakon što su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH koje su onemogućile da se izvršna vlast u BiH formira bez sudjelovanja Hrvata, sada preostaje da se dovršavanjem reforme izbornog zakonodavstva spriječi da osobe bez izbornog legitimiteta, poput Željka Komšića, ikada više budu izabrane kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države.

Uz to, kontinuirano upozoravam na opasnost od širenja srpskog hegemonizama, pogotovo u Crnoj Gori gdje se takvom politikom nastoji destabilizirati Crnu Goru i kompromitirati njezin put prema Europskoj uniji.

Perspektiva istoka Europe

Pred EU-om je i tema unutarnje reforme – što ako prevlada stav da se model veta, koji sada postoji, ukine, hoće li to značiti pad utjecaja manjih država, pa i Hrvatske?

– Točno, ukidanje prava veta značilo bi i smanjenje utjecaja pri odlučivanju, posebno manjih država kao što je Hrvatska. Zato kontinuirano ukazujem na važnost očuvanja jednoglasnosti u Vijeću. Već se više od devedeset posto odluka donosi kvalificiranom većinom, a jednoglasnost u preostalom malom broju područja osigurava i manjim državama članicama zaštitu vlastitih interesa i nacionalnog identiteta.

Pravo veta koristi se danas isključivo u onim sferama za koje države smatraju da su od njihovog ključnog nacionalnog interesa, poput vanjske politike, obrane i poreza. Naprosto ne mogu zamisliti Uniju u kojoj bi se strateške odluke donosile nametanjem i preglasavanjem jer bi tek onda provedba takvih, oktroiranih odluka, bila praktički nemoguća.

Potpuno ukidanje prava veta i preglasavanje samo bi povećali podjele u Europskoj uniji i ugrozili sam njen opstanak, a svakako je ne bi učvrstili. Posebno je netočna tvrdnja o tome da bi proširenje EU-a bilo nemoguće bez ukidanja prava veta koja se u zadnje vrijeme učestalo ponavlja.

Naime, 2004., kad je pravo veta bilo još raširenije, dogodilo se najveće proširenje Europske unije u povijesti. Kako tada uvođenje kvalificirane većine nije bilo potrebno? Pored toga, prema pravilima međunarodnog prava, za pristupanje novih država uvijek će se tražiti ratifikacija od strane svih postojećih članica.

Kakvog onda ima smisla preglasavati pojedine zemlje članice kod otvaranja i zatvaranja pregovora, kad će se na kraju te države opet jednoglasno morati složiti s proširenjem i ratificirati ugovor o pristupanju?

Potpuno je jasno da bi ukidanje prava veta i uvođenje preglasavanja negiralo temeljne dimenzije nacionalnog suvereniteta, povećalo podjele u Europskoj uniji i ugrozilo sam njen opstanak. Nevjerojatno mi je da SDP-ovci podržavaju ukidanje prava veta jer time izravno djeluju protiv hrvatskih nacionalnih interesa.

BiH je pred početkom procesa pristupnih pregovora, koliko bi to moglo potrajati i kakve su perspektive drugih zemalja na istoku Europe? Dodik kaže da će napokon »svi Srbi biti u istoj državi«.

– Pozdravljam odluku Europske komisije kojom se preporučuje Europskom vijeću otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Ovo je ogroman iskorak za BiH, kao i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Vlade RH na čelu s premijerom Plenkovićem.

To je još jedna potvrda političke snage i utjecaja Hrvatske u Europskoj uniji. Pred BiH sada je dugotrajan i složen postupak koji će trajati zasigurno nekoliko godina, a o točnim rokovima teško je govoriti.

Glede perspektive drugih zemalja na istoku Europe, a posebice Srbije, moj stav ostaje nepromijenjen. Za ovakvu Srbiju nema mjesta u Europskoj uniji, a njihovo buduće članstvo ovisit će isključivo o spremnosti srpskih vlasti da riješe sva otvorena pitanja, a posebno pitanja nestalih.

Sudbina nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže pitanje vezano uz srpsku agresiju na Republiku Hrvatsku. Nažalost, još je uvijek nepoznata sudbina 1.418 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 394 smrtno stradale osobe iz Domovinskog rata.

Srpske vlasti do sada nisu pokazale dovoljnu i iskrenu predanost rješavanju pitanja nestalih iz Domovinskog rata, a pitanje pronalaska nestalih pitanje je poštovanja temeljnih europskih vrijednosti o kojima često ovdje govorimo.

S druge strane, Srbija i dalje hrvatskoj manjini ne jamči jednaka prava kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj, što je nedopustivo. Također, Srbija vodi neusklađenu vanjsku politiku prema Rusiji, a zbog nedopustivog velikosrpskog narativa koji dolazi iz Beograda i pokušaja destabilizacije država u europskom susjedstvu, pozvao sam Europsku uniju da u kontekstu politike proširenja razmotri mjere kojima će spriječiti širenje hegemonističkog koncepta »srpskog sveta« i natjerati Srbiju da uskladi svoju vanjsku politiku s europskom.

Na kraju, u Hrvatskoj se puno spekulira o tome čeka li hrvatskog premijera neko mjesto u Bruxellesu – kakva je atmosfera oko Hrvatske i samog premijera u središtu EU-a?

– Neprestano slušamo te nebulozne špekulacije o kojima je premijer sve više puta rekao. S druge strane, u posljednjih osam godina otkako smo preuzeli odgovornost za državu, hrvatski položaj u europskim institucijama izuzetno je ojačao, tako da imamo potpredsjednicu Europske komisije Dubravku Šuicu, a Marija Pejčinović Burić izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe.

Vlada RH postigla je iznimno puno i to je ono što oporbu najviše smeta. Podsjećam, zahvaljujući Vladinoj politici, Hrvatska je postala članica Schengena i eurozone, a izgradnjom Pelješkog mosta ostvaren je višestoljetni san o povezivanju hrvatskog juga s ostatkom Hrvatske.

Posebno bih istaknuo ulazak u Schengen, što je ogromno postignuće uzimajući u obzir skepticizam mnogih država članica prema bilo kakvom proširenju integracije te pokušaje sabotiranja procesa ulaska od strane aktera iz same Hrvatske, konkretno nevladinih udruga povezanih sa strankom Možemo!.

Istovremeno, ekonomski pokazatelji svjedoče o ispravnosti Vladine ekonomske politike, s rekordnom zaposlenošću, udvostručenjem minimalne plaće i rastom prosječne plaće za gotovo pet stotina eura. U takvim okolnostima, siguran sam da će HDZ na čelu s predsjednikom Plenkovićem pobijediti na predstojećim parlamentarnim izborima, a u skladu s tim bila je i izjava premijera Plenkovića koji je na nedavno održanom kongresu EPP-a u Bukureštu, jasno kazao delegatima EPP-a da se vide i iduće godine, u njegovom trećem mandatu na čelu Vlade RH.

Očekujete li da budete na listi za EP ponovo ili ćete prije toga biti i na parlamentarnim izborima?

– HDZ će zasigurno ostvariti premoćnu pobjedu na izborima za Hrvatski sabor i Europski parlament. Građani jasno vide tko je tko. Tko se svakodnevno bori i ostvaruje rezultate za bolji te kvalitetniji život naših sugrađana, a tko samo nudi mržnju, destrukciju i jeftinu demagogiju.

Trenutačno sam u potpunosti koncentriran na rad na zakonodavnim aktima za koje me je Europski parlament i Klub zastupnika EPP-a imenovao svojim izvjestiteljem, a nadležna stranačka tijela, kad za to bude vrijeme, donijet će najbolju odluku o kandidatima za predstojeće izbore za Europski parlament. Kao što to i sada činim, ako dobijem podršku stranačkih tijela, naravno da ću se nastaviti boriti za interese hrvatskih građana u Europskom parlamentu.

Moramo nastaviti ulagati u vojsku i jačati domovinsku sigurnost

Švedska ulazi u NATO, Rusija prijeti nuklearnim oružjem. Moramo li se bojati eskalacije?

– Ulazak Švedske u NATO povijesna je prekretnica za tu državu nakon desetljeća neutralnosti. Upravo njenim ulaskom i ranijim ulaskom Finske ostvarilo se ono što je Rusija željela spriječiti pokretanjem vojne agresije na Ukrajinu, a to je proširenje NATO saveza.

Ne očekujem eskalaciju, ali moramo biti svjesni da je teško očekivati nekakvu promjenu vlasti u Rusiji u dogledno vrijeme. Zbog toga, ali i zbog sve agresivnije politike pojedinih država u našem susjedstvu, moramo nastaviti ulagati u vojsku i jačati koncept domovinske sigurnosti kako bismo se sami mogli obraniti od sigurnosnih prijetnji kojih je sve više.

Prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji

EP je donio i nova pravila u vezi UI-ja, o čemu se to radi i može li se spriječiti zloćudan utjecaj UI-ja?

– Sustavi umjetne inteligencije ubrzano se razvijaju, a koristi od tih sustava naročito su vidljivi u područjima prometa, robotike, energetike i zdravstva. Međutim, ako nije primjereno zakonodavno uređena, umjetna inteligencija može ugroziti temeljna prava pojedinca.

Zato smo stvarajući prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji vodili računa o tome da stupnjevanjem njezina rizika spriječimo zlouporabu umjetne inteligencije na štetu građana. Dakle, za neke primjene umjetne inteligencije rizik se smatra neprihvatljivim i stoga smo takve sustave zabranili.

To su primjerice sustavi izvlačenja fotografija lica s interneta, prepoznavanja emocija na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama, biometrijska kategorizacija kojom bi se izveli osjetljivi podaci, kao što su seksualna orijentacija ili vjerska uvjerenja građana te korištenje sustava koji manipuliraju voljom pojedinca.

S druge strane, omogućili smo korištenje biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu na javnim mjestima radi progona za najteža kaznena djela, sprečavanja terorističkih napada i potrage za nestalima.

To je velika pobjeda jer su lijeve političke grupacije u EP-u htjele zabraniti korištenje umjetne inteligencije za otkrivanje kaznenih djela, čemu smo se mi u Klubu zastupnika EPP-a oštro protivili.