Studenti koji su upisali studij u SAD-u prema novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju neće više moći koristiti hrvatsko zdravstveno osiguranje tijekom studija.

Tehnički, to pravo ni dosad nisu imali, ali su se uspješno provlačili kroz rupe u zakonu jer nitko nije kontrolirao njihov status. Ako bi se nakon napunjenih 18 godina osobno prijavili HZZO-u, vodili bi se u njihovoj evidenciji pod šifrom F-nezaposlene osobe, i nesmetano koristili obvezno zdravstveno osiguranje. Novim zakonom je, međutim, propisano da se nezaposlene osobe koje nisu na Zavodu za zapošljavanje moraju na tromjesečnoj osnovi osobno javljati u HZZO, što ovu kategoriju studenata onemogućuje u korištenju zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.

Studenti koji studiraju u spomenutim državama dobili su ovih dana poziv da se osobno jave u HZZO do 29. lipnja kako bi regulirali svoj status osiguranika. S obzirom na to da su u HZZO-u dobili brojne upite ove kategorije studenata, jer neki od njih moći će se u navedenom roku javiti u HZZO, ali ne i dolaziti osobno u Hrvatsku svaka tri mjeseca da bi produžili status osiguranika, iz Direkcije HZZO-a poručuju da pravo na obvezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj imaju samo studenti koji su na razmjeni u državama izvan Europske unije, a ne i oni koji su tamo upisali studij.

Obveza javljanja

– Status u obveznom zdravstvenom osiguranju na temelju redovitog studija u inozemstvu mogu ostvariti isključivo studenti hrvatskih fakulteta koji se nalaze u inozemstvu osnovom nekog od programa međunarodne mobilnosti, kao i studenti koji redovito studiraju na fakultetima u državama članicama Europske unije, uključujući EEP i Švicarsku, ističu u Direkciji HZZO-a.

Studenti koji studiraju u inozemstvu u okviru programa međunarodne mobilnosti tijekom tog razdoblja zadržavaju status studenta na matičnom fakultetu u Hrvatskoj, a samim time, kao redovni studenti, imaju status osiguranika HZZO-a. Navedena osnova osiguranja može se zadržati u maksimalnom trajanju od osam godina, kažu u HZZO-u.

Određeni broj studenata prijavio se HZZO-u nakon navršene 18. godine života te se također u HZZO-u ne vode kao studenti, već kao nezaposleni. U takvom slučaju, ako je riječ o redovnim studentima u Hrvatskoj ili državama EU-a, ne moraju se brinuti ako propuste rok za osobno javljanje u HZZO, jer će automatski imati pravo na zdravstveno osiguranje temeljem podataka koje HZZO prima iz eMatice.

Studenti koji su upisali inozemni studij izvan područja EU-a, morat će se ubuduće osloniti na inozemno zdravstveno osiguranje u državi u kojoj studiraju. Naime, za razliku od studenata na europskim sveučilištima, nema zakonskih pretpostavki za dobivanje statusa osiguranika HZZO-a kad je riječ o studentima izvan EU-a. To nije predviđeno čak ni u slučaju studija u državama s kojima Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju, kao što je susjedna Bosna i Hercegovina, poručuju iz HZZO-a.

Iako se mnogi studenti žale na činjenicu da primjenom novog zakona ostaju bez mogućnosti korištenja zdravstvenih usluga u Hrvatskoj, iz HZZO-a odgovaraju da takvo pravo ni dosad nisu imali. »Osobe koje su studirale izvan Hrvatske i izvan EU-a nisu ni dosad mogle ostvariti status osigurane osobe s osnova svog statusa redovitog studenta, već su status osigurane osobe ostvarivali prema jednom od zakonskih osnova osiguranja za koje su u trenutku prijave HZZO-u ispunjavali zakonom propisane uvjete«, kažu u HZZO-u.

Pritužbe građana

Iako je sve po zakonu, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra da bi nova zakonska obveza javljanja HZZO-u mogla dovesti do neizravne diskriminacije građana, uključujući i spomenutu skupinu studenata. Iz njezinog su ureda čak tražili da se od te odredbe u potpunosti odustane, no ona nije prihvaćena.

– Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona počele su nam pristizati pritužbe građana kojima prijeti gubitak prava na zdravstvenu zaštitu zbog osobnog nejavljanja HZZO-u svaka tri mjeseca. Javljaju nam se i osobe koje studiraju izvan EU-a i koje bi se nekoliko puta godišnje morale vraćati u Hrvatsku samo da se osobno jave Zavodu. Naravno da je za njih ova obveza problem, upozorava pravobraniteljica.

Osim na studente, ova obveza utječe na pravo na zdravstveno osiguranje za puno širi krug osoba, podsjeća. Primjerice, za one koji zbog zdravstvenog stanja, jer su nepokretni ili teško pokretni, ne mogu doći do ispostave HZZO-a, kao i za one koji moraju plaćati prijevoz da uopće dođu do HZZO-a svaka tri mjeseca ili ga uopće nemaju jer žive u udaljenim mjestima. Osim toga, osobno u HZZO ne mogu doći ni osobe koje su na liječenju u inozemstvu, a koje bi mogle izgubiti obvezno zdravstveno osiguranje pa samim time i mogućnost liječenja. Pritom, ni svi prostori HZZO-a fizički nisu prilagođeni za osobe s invaliditetom ili one teže pokretne, navodi Šimonovoć Einwalter, koja se boji da bi ova nova obveza mogla biti problematična za različite skupine građana, ne samo studente, i to zato što može dovesti do neizravne diskriminacije građana, prije svega temeljem njihovog zdravstvenog, ali i imovnog stanja ili invaliditeta. A u riziku od gubitka zdravstvenog osiguranja su, dodaje, i sve osobe koje možda mogu osobno doći, no do kojih neće doći informacija da se po novom osobno moraju javljati HZZO-u.