Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u nedjelju je na svojim internetskim stranicama objavila javno izvješće o svom radu u 2015. u kojem se ističe da je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj (RH) u proteklom razdoblju bilo stabilno, ali da teroristički napadi u Europi naznačuju sve složenije sigurnosne prilike u hrvatskom okruženju. 

SOA u izvješću navodi da je ekstremistička scena i s lijevih i s desnih ideoloških polazišta u Hrvatskoj malobrojna i slabo organizirana te da nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti, no da plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti i posljedice ratnih trauma te neriješenih međunacionalnih odnosa. Također se dodaje da je na području RH zamijećeno iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma posebno među mlađom populacijom, no da je prijetnja od njega ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u RH.

U poglavlju o obavještajnim interesima drugih država prema RH navodi se da su usmjereni na prikupljanje podataka o sigurnosno-političkim prilikama u RH i na međusobna otvorena pitanja, kao i na podatke o RH u kontekstu članstva u NATO-u i EU. Obavještajni djelatnici tih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, a koriste i druge načine prikrivanja svoga stvarnog identiteta i namjera, navodi se u izvješću i dodaje da strane službe koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja zloporabljujući hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.

Neke se strane službe na teritoriju RH, uz navedene aktivnosti, bave i gospodarskom i industrijskom špijunažom te ih zanimaju informacije o značajnim gospodarskim projektima kao i o novim i modernim tehnologijama. Uz prikupljanje podataka, obavještajni sustavi drugih država nastoje aktivno utjecati na unutarnje procese u RH, navodi SOA.

O stanju sigurnosti u okruženju SOA navodi da ne predstavlja značajniju izravnu sigurnosnu prijetnju, ali da se brojni sigurnosni izazovi iz jugoistočnog susjedstva prelijevaju prema RH.

Bez obzira na izazove s kojima se suočavaju države na tom području, oni nisu takve prirode da bi mogli izazvati veće oružane sukobe. Međutim, moguće je izbijanje nemira i incidenata te političkih kriza koji bi mogli ugroziti gospodarske, političke i sigurnosne interese RH ili interese hrvatskog naroda u državama jugoistočne Europe, zaključuje SOA. Također dodaje da sigurnosne prilike u susjedstvu obilježava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija te pojava novih, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovo djelovanje obilježavaju i stavovi protiv NATO-a i EU-a.

Također se navodi da se od rujna 2015. RH našla na ruti migracijskog vala te je do kraja godine kroz RH prošlo više od 600.000 izbjeglica i migranata. Iako je migracijski val kroz RH prošao bez većih sigurnosnih incidenata, potvrđeno je kako je poslužio i terorističkim organizacijama za prebacivanje svojih pripadnika u Europu.

U izvješću se navodi kako zabrinjava postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a

Za sada, tvrdi SOA, nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka.

Dio izvješća posvećen je i otmici Tomislava Salopeka koji je otet u Egiptu 22. srpnja 2015. Unatoč svim naporima, kolovoza 2015. objavljena je fotografija dekapitirane osobe za koju se tvrdi da je Salopek, s porukom: »Ubijen je talac jer je njegova država sudjelovala u borbi protiv Islamske države«. SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka, posebno kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice te utvrdila njegova sudbina.

Korupcija je i dalje izražen društveni problem koji dugoročno nagriza temelje hrvatske države, a gotovo svi oblici gospodarskog kriminala usko su povezani s korupcijom, navodi se u izvješću i dodaje da se RH nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute koju regionalne kriminalne skupine koriste za kriminalne aktivnosti te regrutiranje pojedinaca iz hrvatskog kriminalnog miljea. Prepoznati su i pokušaji pranja novca stečenog organiziranim kriminalom.

U izvješću se navodi i primjer korupcije – pogodovanje ciljanom ponuđaču u kojem stoji da je odgovorna osoba iskoristila svoje ovlasti i organizirala raspisivanje i provođenje natječaja javne nabave za potrebe državne tvrtke, na način da je, s ciljem stjecanja znatne nepripadne materijalne koristi za sebe i druge osobe, pogodovala određenim privatnim tvrtkama i obrtima čiji su vlasnici stekli protupravnu dobit, a na štetu državne tvrtke.

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim tvrtkama jedan je od najznačajnijih izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije. Najčešći oblici korupcije vezani su uz provedbe javnih natječaja, a posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese.

RH se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute na kojoj su organizirane kriminalne skupine razvile snažnu prekograničnu suradnju. Potvrđeno je i sudjelovanje osoba iz RH i okruženja u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Europi, odnosno njihova dobra pozicioniranost među južnoameričkim kriminalnim skupinama, stoji u izvješću.

Izvješćujući o energetskoj sigurnosti SOA navodi da RH ima dobre geopolitičke preduvjete za regionalno i europsko pozicioniranje te da svoj geografski položaj može kapitalizirati poboljšavanjem vlastite energetske sigurnosti i pretvaranjem u bitno energetsko čvorište.

U dijelu o ratnim zločinima se navodi da se kontinuirano radi na utvrđivanju lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, prikupljaju podatci o ratnim zločinima, kao i boravištu osoba koje se nalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog ratnog zločina.

U izvješću se navodi da SOA svojim analizama državnom vrhu osigurava podlogu za donošenje informiranih odluka u zaštiti nacionalne sigurnosti, pa je tako tijekom 2015. (Predsjednici RH i Vladi RH) uputila po oko 300 raznih analitičkih uradaka.

Uz državni vrh, SOA o svojim saznanjima izvješćuje i druga tijela, poput Hrvatskog sabora, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Državnog odvjetništva, MUP-a i drugih ministarstava. Ukupno je u prošloj godini korisnicima uputila oko 10.500 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija. SOA provodi i brojne druge aktivnosti među kojima su sigurnosne provjere za fizičke i pravne osobe.

Proračun SOA-e u 2015. godini iznosio je oko 324 milijuna kuna dok je za 2016. odobreno oko 315 milijuna kuna. Podatak o zaposlenima je tajan, no u izvješću se navodi da žene čine 40 posto zaposlenika i da obavljaju poslove u svim područjima rada.

U izvješću se pozivaju mlade, obrazovane i motivirane osobe, željne profesionalnih izazova i rada za opće dobro, da se kandidiraju za posao u SOA-i.