ZAGREB – Broj legalno induciranih pobačaja u adolescentskoj dobi prepolovio se u zadnjih 15 godina, a i ukupni je broj takvih pobačaja lani bio gotovo upola manji nego u 2005. godini, pokazuje novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj za 2020. godinu.

Kod djevojaka u dobi do 19 godina lani je zabilježeno 149 legalno induciranih pobačaja ili pobačaja na zahtjev, dok ih je 2005. godine bilo ukupno 355. Ukupno je takvih pobačaja u svim dobnim skupinama u 2005. godini bilo 4,5 tisuća, a lani samo 2,5 tisuće. Do smanjenja je došlo osobito kod mlađih žena, u dobi do 29 godina, kod kojih je broj pobačaja u 15 godina smanjen s 1.600 na 900 godišnje. Uvijek se, međutim, postavlja pitanje sive zone pobačaja jer se podaci iz zdravstvenih ustanova uvijek ne prikupljaju u cijelosti, a žene se zbog smanjene dostupnosti pobačaja u hrvatskim bolnicama odlučuju na ilegalne pobačaje ili na odlazak u inozemne klinike.

Neprijavljeni zahvati

Tijekom 2020. godine je putem individualnih prijava pobačaja u Bazu podataka o pobačajima prijavljeno 5.390 prekida trudnoća, što predstavlja pad od 2,2 posto u odnosu na 2019. godinu. Navedenim prijavama je u HZJZ-u pribrojeno još 2.095 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupan broj pobačaja evidentiranih lani u Hrvatskoj tako je iznosio 7.485. Najveći udio od 36 posto odnosi se na kategoriju ostalih abnormalnih produkata začeća, na drugom mjestu s oko 35 posto slijede legalno inducirani pobačaji, dok spontani pobačaji čine oko 20 posto svih prekida trudnoća. Oko 35 posto žena kod kojih je prijavljen pobačaj nisu imale djece. Oko 80 posto svih pobačaja, a 90 posto pobačaja na zahtjev, dogodilo se tijekom prvih 10 tjedana trudnoće.

Podaci govore da 87,7 posto žena koje su se odlučile na pobačaj nije koristilo nikakvu kontracepciju, dok su trudnoće nastale unatoč kontracepcijskim metodama u prosjeku događaju u tek dva do tri posto neželjenih trudnoća. Visokih 35,5 posto induciranih prekida trudnoće događa se u braku i to kod žena u dobi od 30 do 39 godina koje već imaju jedno, dvoje ili troje djece, što dokazuje da se prekid trudnoće i dalje previše često koristi kao nepoželjna zamjena za kontracepciju u srednjoj životnoj dobi.

Opći trend

Najviše stope legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena fertilne dobi zabilježene su u Karlovačkoj (726,9) i Međimurskoj županiji (592,7), a najniže u Splitsko-dalmatinskoj (43,4) i Brodsko-posavskoj županiji (124,9). U Primorsko-goranskoj županiji evidentirano je 311 legalno induciranih pobačaja od ukupno 2.500 na nacionalnom nivou, dok ih je u KBC-u Rijeka bilo ukupno 724.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Eurostata, Hrvatska ima nižu stopu legalno induciranih pobačaja na 1.000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije, a trend smanjenja stope uočava se i u većini europskih zemalja. U Hrvatskoj je ta stopa iznosila 74,8 na 1.000 živorođenih, u Sloveniji 169, a u Mađarskoj 276. Stopa prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1.000 živorođenih u žena dobi ispod 20 godina značajno je niža nego u susjednim zemljama i Europskoj uniji, te vrijednosti u posljednjih desetak godina variraju u rasponu od 170 do 250 na tisuću živorođenih. U 2019. godini iznosila je 157, u Sloveniji 909, a u Mađarskoj 692.