Foto D. Lovrović
Postavlja se pitanje omogućuju li takve ovlasti institucijama tužiteljstva najprije da nekome unište karijeru, a potom da ga i kroz javnost unaprijed osude
ZAGREB Dio javnosti počeo je ovih dana, nakon krajnje neobičnog dodatnog zapleta u slučaju Saucha, dovoditi u pitanje široke ovlasti Državnog odvjetništva i USKOK-a kad su u pitanju uhićenja javnih osoba i njihovo zadržavanje u istražnom zatvoru.
Naime, postavlja se pitanje omogućuju li takve ovlasti institucijama tužiteljstva najprije da nekome unište karijeru, a potom da ga i kroz javnost unaprijed osude.
Razlozi za zadržavanje u istražnom zatvoru određeni su 123. člankom Zakona o kaznenom postupku, koji govori da se slanje iza rešetaka može odobriti kad postoji mogućnost bijega, ponavljanja kaznenog djela, utjecaja na svjedoke i dokaze te kad su okolnosti počinjenja kaznenog djela izuzetno teške, čak i kad okrivljenik ne dolazi na uredno zakazana ročišta. Određivanje istražnog zatvora tužiteljstvo predlaže, no sudac istrage određuje hoće li se odlučiti za tu ili neku od blažih mjera – oduzimanja putnih dokumenata ili kućnog pritvora.
Eminentni domaći pravnik, koji je ipak želio anonimnost, tvrdi kako zapravo ne vidi ništa sporno kod slučaja dnevnica do sada te da ne vidi ni preveliku širinu moći DORH-a.
– Iako nisam u spisu, pa ne znam sve detalje, jasno je kako su u DORH-u imali sve uvjete za tražiti istražni zatvor. Nakon toga je DORH čak i jako brzo ispitao sve potrebne svjedoke, kako bi čim prije nestali razlozi istražnog zatvora – ističe odvjetnik. Kad ga se priupita je li situacija ipak takva da se često osumnjičenika osudi unaprijed, čak će se složiti, ali uz objašnjenje.
– Da, mediji znaju čovjeka osuditi unaprijed. Mediji, a ne pravnici, bilo odvjetnici, bilo tužitelji, bilo suci. To sve više govori o medijskoj slici u državi.
