RIJEKA – Prije punih mjesec i pol dana Slovenija je nastavnike i učitelje uvrstila među esencijalna zanimanja kada su u pitanju antigenski testovi, ali i cijepljenje protiv COVID-19, a kada će hrvatski odgojno-obrazovni djelatnici doći na red za cjepivo svega nekoliko dana prije početka drugog polugodišta još uvijek je nepoznanica.

Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuch, uvjerava da je to u drugom krugu, međutim u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske tvrde da to nije istina.

– Zaposleni u odgoju i obrazovanju svrstani su u posljednju, sedmu prioritetnu skupinu. Dokument je objavljen na stranicama Vlade, a javnosti nije dostupna niti jedna drukčija informacija, tvrde u sindikatu.

Dodaju i da je ministar svjesno obmanuo javnost.

– Njegova izjava u suprotnosti je s odlukom Vlade od 23. prosinca 2020. godine kojom je usvojen Plan uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj. Na dvanaestoj stranici tog dokumenta objavljen je privremeni poredak prioriteta za obuhvat cijepljenja. Zaposleni u odgoju i obrazovanju svrstani su u posljednju, sedmu prioritetnu skupinu – kažu u sindikatu.

S činjenicom da dvojbi oko toga da su zaposleni u prosvjetnom sustavu esencijalni radnici koji što prije moraju doći na red za cijepljenje slaže se i predsjednik Sindikata Preporod, Željko Stipić, koji kaže da je na taj problem upozorio početkom prosinca kada je slovenski ministar zdravstva Tomaž Gantar prosvjetare svrstao uz bok zdravstvenih djelatnika, policajaca i vojnika, što se u Hrvatskoj nije dogodilo.

Rizična skupina

– Istina je da smo prema Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 svrstani u sedmu prioritetnu skupinu, međutim i jučer sam razgovarao s ministrom koji tvrdi da smo druga skupina. Nema dvojbe da su učitelji nakon zdravstvenih djelatnika i rizičnih skupina ti koji bi trebali dobiti cjepivo, ali bez prisile. Ako želimo da odgojno-obrazovni sustav funkcionira, moramo učiniti sve kako bi ljudi bili zdravi. Covid je pokazao što je u društvu važno i bez čega se ne može – upozorava Stipić.

Međutim, cjepivo je tek dio problema prosvjetnog sustava, jer u drugo se polugodište ulazi jednako nepripremljeno kao što se u ožujku prošle godine ušlo u online nastavu, a ne može se reći da vremena za pripremu nije bilo.

– Ne možemo učenicima davati manje, a tražiti isto. Međutim, upravo se to događa. Prosvjetna administracija u poboljšanju online nastave nije učinila ništa. Nemamo zakonske pretpostavke za takvu nastavu, kao ni za mješoviti model nastave, a takav model nastave traje već godinu dana. Kako nemamo zakon, nemamo ni akte. Odluke se donose preko noći, kao što je sada preko noći donesena odluka o tome da u ponedjeljak na nastavu kreću maturanti, a ostali učenici srednjih škola imaju online nastavu. Takav rad zahtijeva reorganizaciju rada škole i satnice. Ne može nastavnik dva ili tri sata biti ovdje pa onda dva sata tamo. Otvara se i problem prijevoza učenika. Kod nas se uvijek rade improvizacije. Lako je frontalno prijeći na online oblik nastave, ali parcijalni prelazak zahtijeva više vremena za organizaciju, a ravnatelji ga sada nisu dobili – kaže Stipić.

Primorsko-goranska i Istarska županija, dodaje, mogu poslužiti kao primjer ostatku Hrvatske, jer odlukom da do kraja siječnja i maturanti, poput ostalih srednjoškolaca, imaju online nastavu te dvije županije olakšale su poziciju ravnateljima, ali i očitale lekciju ostatku Hrvatske.

– To je jedino logično rješenje za trenutnu situaciju – ističe Stipić.

Težina situacije

Kako organizirati nastavu za dio učenika u učionici, a dio online nije jedini problem s kojim je hrvatski obrazovni sustav suočen svega četiri dana prije početka polugodišta, jer još uvijek je nepoznanica na koji će način biti organizirana nastava na području zahvaćenim potresom. Zbog težine situacije prosvjetari i roditelji tog područja traže odgodu nastave, međutim resorno ministarstvo ne pokazuje sklonost takvom rješenju pa je do jučer peticiju za odgodom nastave u Sisačko-moslavačkoj županiji i to za minimalno 2 do 4 tjedna u manje od 24 sata potpisalo više od 4 tisuće potpisnika. Peticiju su, kažu u Sindikatu hrvatskih učitelja, pokrenuli učitelji i nastavnici zaposleni u školama na području Sisačko-moslavačke županije kao reakciju na izostanak prepoznavanja težine situacije izazvane potresom u kojoj su se našli učenici, roditelji i učitelji i nastavnici te županije od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, te osnivača škola Sisačko-moslavačke županije.

– Ovom peticijom traži se odgoda početka nastave drugog polugodišta uživo i na daljinu za učenike iz Sisačko-moslavačke županije minimalno od 2 do 4 tjedna, odnosno do prestanka neposredne opasnosti po sigurnost i zdravlje učenika i djelatnika škola iz razloga svakodnevnih potresa manje ili veće jakosti te još uvijek postojeće opasnosti od jakih udara – kažu u Sindikatu.

Kao razlog odgode nastave navode i nesigurnost ili neupotrebljivosti zgrada škola u Sisačko-moslavačkoj županiji, odsutnost učenika iz vlastitog doma ili mjesta stanovanja, nemogućnosti korištenja interneta učenika, učitelja i ostalih zaposlenika u školama zbog oštećenja infrastrukture ili odsutnosti iz vlastitog doma ili mjesta stanovanja. Navode i psihofizičko stanje učenika izazvano potresom koje onemogućuje adekvatno praćenje i sudjelovanje u nastavi te angažmana dijela zaposlenika škola na saniranju vlastitog doma.