Ministar financija Slavko Linić vjerojatno je lakše nego što je očekivao progurao povećanje PDV-a, veći porez na dohodak za dio građana, a nakon najnovijeg poskupljenje struje i plina priznao je da to znači da će građani preživljavati.

 Njegovo ministarstvo sad je na potezu – svojom poreznom politikom ali i ostalim mjerama mora pokazati da će cijenu spašavanja Hrvatske platiti i oni koji u njoj dobro zarađuju.

Što mislite koliko još građani mogu preživjeti pod teretima poreza, režija, kreditnih rata?

– Jedino rješenje za dobar standard svakog hrvatskog kućanstva jesu plaća i radno mjesto. Jedini način je osigurati radna mjesta građanima Hrvatske i takvu proizvodnost u gospodarstvu da zaposleni imaju veću plaću. Kriza, manjak radnih mjesta i neuspješno gospodarstvo ne mogu se rješavati socijalnom politikom, to mora jednom dovesti do kraha.

Mislite li da s prosječnom plaćom čovjek u Hrvatskoj sve te obveze može pokriti?

– Vrlo teško.

Onda ne bi trebalo biti čudo ako ljudi za dva, tri mjeseca prestanu plaćati račune, a nakon toga izađu na ulicu, iako to Hrvati baš nemaju običaj činiti.

– U Hrvatskoj imamo ogroman broj građana koji su zreli i znaju da ne mogu živjeti, a da na zarade svoju plaću. Danas su svjesniji da ne možemo živjeti bez rada, a to znači da nam ostaje jedino podizanje proizvodnje. Ako uspijemo u sljedećim mjesecima pokazati da to možemo učiniti, vjerujem da se to o čemu govorite neće dogoditi.

Uvjereni ste da su građani prepoznali zašto Vlada vuče pojedine poteze, da ste ih uspjeli uvjeriti da su se sva ta poskupljenja morala dogoditi.

– Upravo to. Mislim da su građani svjesni toga da dalje ne ide na način da ne plaćaju realnu cijenu energije, realnu cijenu na tržnicima, da to nije izlaz. U uvjetima tržišne ekonomije Socijalističke Republike Hrvatske više nema.

Je li to vama žao zbog toga što je više nema?

– Polazim od toga da je bila humanija. Planska privreda bila je takva da su se mogli održavati sustavi, ali očito ni taj sustav nije bio uspješan jer je stvarao deficite i lažnu sigurnost koja nije bila ekonomski opravdana.

 Pa, tko brani vašoj Vladi stvoriti neku humaniju Hrvatsku. Možete li vi to učiniti?

– Da. Udar na potrošnju je značajan i težak. Ove cijene energenata će dugo ostati, skoro cijeli mandat ove Vlade. Kad govorimo o tom udaru na standard građana, nitko više ne može reći da u Hrvatskoj imamo velike plaće. Na nama je da pokušamo skinuti još jedan dio doprinosa za zdravstvo, da bi bruto plaća bila prihvatljivija i možemo reći da smo konkurentni.

Gospodarstvu je stvoreno niz mogućnosti. Do jučer smo imali kamate za gospodarstvo od devet ili deset posto, a sada, zahvaljujući i politici HNB-a, gospodarstvo će dobiti dodatnih sedam-osam milijardi kuna. Od toga 50 posto ide preko HBOR-a uz kamatu od 1,8 posto kamata, banke će ponuditi kamate od četiri ili pet posto, pa će prosječne kamate biti oko tri posto.

Hoćete li u Rijeku na proslavu 1. maja? Jeste li spremni da vam građani nakon svega zvižde?

– Ne bi mi se to dogodilo prvi put. Bilo je takvih situacija dok sam bio potpredsjednik Vlade. Vlada koja vuče reformske poteze, teške poteze, uvijek ima otpora i kod građana. U ovom trenutku kad je teško živjeti ne bi me ništa iznenadilo.

Pogotovu, ako se sjetimo odluka o brodogradnji, o tome da »Kraljevica« ide u stečaj

– Puno toga je kriv i javni medijski prostor, mediji građanima nisu objasnili da su brodogradnju otpisali Ivo Sanader i Jadranka Kosor. Još 2008. godine potpisano je da brodogradnja mora smanjiti proizvodnju. To znači da se moraju gasiti brodogradilišta. Kraljevicu nije ugasila Vlada Zorana Milanovića, nego Vlada prije toga. Vlada Ivice Račana donijela je odluku o spajanju »Kraljevice« i »3.maja«, te Brodotrogira i Brodosplita, a ljude koji su došli nakon nas i direktore brodogradilišta pitajte zašto to nije provedeno.

Je li ipak za »Kraljevicu« mogla biti odluka o još jednom pokušaju prodaje kao za »3. maj«?

– Nije, jer je imala velike gubitke i potpuno neorganiziranu proizvodnju.

Bili ste i u Račanovoj Vladi, pa kad uspoređujete dvojicu premijera s kojima ste radili do kakvog zaključka dolazite?

– Ono što je karakteristika i jednog i drugog jest da daju punu slobodu ministrima. Premijer Milanović daje mogućnost da svatko od ministara odradi posao, čak i dobar dio kadrovske politike, samostalno i sa svojim kvalitetnim prijedlozima može dobiti njegovu potporu. Od premijera ne možete više željeti.

Kad je bilo teže, 2000. ili danas?

– Danas. Ovo su teža vremena. Građani nisu bili toliko zaduženi, građani su prezaduženi da privatnim kreditima nešto stvaraju. Danas smo svi prezaduženi.

Cijeli razgovor s ministrom Slavkom Linićem pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak, 30. travnja, 2012.