ZAGREB – Otkako je 2018. godine uz velik pritisak javnosti na listu skupih lijekova uvršten lijek Spinraza za liječenje spinalne mišićne atrofije, prema podacima HZZO-a na liječenje 50-tak oboljelih u protekle je četiri godine potrošeno oko 200 milijuna kuna. Uvrštenje tog lijeka na listu trajalo je dugo, uz argumentaciju zdravstvene administracije da nema dovoljno dokaza o njegovoj djelotvornosti i da je ona relativno niska. No, redovito praćenje pacijenata na terapiji Spinrazom je pokazalo da skupi lijek ima svoje opravdanje, a većina oboljelih nastavila ga je uzimati.

Rastu troškovi

Procjenjuje se da praćenje ishoda liječenja može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava i do 40 posto, jer se prikupljanjem i analizom podataka mogu uočiti različiti rezultati u liječenju i reducirati trošenje zdravstvenog novca na neučinkovite postupke. Posljednjih godina troškovi za posebno skupe lijekove značajno rastu, pa je tako u 2020. godini za posebno skupe lijekove izdvojeno 2,2 milijarde kuna, dok je prije deset godina taj iznos bio peterostruko manji, oko 450 milijuna kuna. Ujedno, jedino se za skupe lijekove koliko-toliko prate ishodi liječenja, dok kod »običnih« terapija takvog praćenja danas uopće nema.
Plaćanje terapije po ishodu liječenja primjenjuje se samo za određene bolesti kod kojih su ishodi objektivno mjerljivi, kao što je hepatitis C, a širim praćenjem ishoda liječenja omogućilo bi se da lijekovi dobiju zeleno svjetlo za uvrštenje na listu lijekova HZZO-a prema tome kakvi su im klinički učinci, upozorili su iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Tako bi se, kažu, potaknulo uvrštavanje novih i učinkovitijih lijekova na liste.

Posebni kriteriji

HZZO danas prati kratkoročne ishode primjene posebno skupih lijekova koji se primjenjuju kod malog broja bolesnika, a nose veliku financijsku potrošnju. Za početak liječenja trebaju biti ispunjeni određeni kriteriji, a za nastavak liječenja specijalisti koji prate pacijenta moraju napraviti kliničku obradu i reevaluirati stanje. Liječenje se nastavlja samo za one bolesnike kod kojih nije nastupila progresija, objašnjavaju u HZZO-u. Bolesnicima koji ne zadovoljavaju kriterije za nastavak terapije bolničko povjerenstvo neće odobriti nastavak liječenja, niti će se trošak priznati na poziciji za skupe lijekove. Kod lijeka Spinraze, kažu u HZZO-u, za reodobrenje je dovoljno da ne dođe do progresije bolesti, s obzirom na to da je spinalna mišićna atrofija kronična i progresivna bolest.
Prema podacima kojima raspolaže HZZO, od stavljanja lijeka Spinraza na listu lijekova, 8. svibnja 2018., pa do 31. prosinca 2021. godine, primjenu tog lijeka Bolničko povjerenstvo za lijekove KBC-a Zagreb odobrilo je kod ukupno 53 bolesnika koji su zadovoljili kriterije. Većinom su to bila djeca i maloljetnici, njih 36, a preostalih 17 odrasli su bolesnici. Na Spinrazu je u prvoj godini primjene potrošeno 30 milijuna kuna, u drugoj godini 72 milijuna kuna, u 2020. potrošeno je 55 milijuna, a u 2021. 52 milijuna kuna. Iznos, međutim, nije smanjen zato što je netko od pacijenata uskraćen za terapiju, već zato što su u međuvremenu odobrene nove terapije za spinalnu mišićnu atrofiju – lijekovi Zolgensma i Risdiplam, i dio pacijenata prešao je na nove lijekove. Dio oboljelih nije nastavio liječenje Spinrazom jer primjena lijeka zbog kroničnih deformiteta kralježnice nije bila moguća, doznaje se u HZZO-u.
S uvrštenjem novih lijekova na listu roditelji oboljele djece nisu imali problema, kaže Ana Alapić, predsjednica udruge Kolibrići koja je svojedobno predvodila prosvjede roditelja oboljele djece za Spinrazu.
– To je rezultat borbe za Spinrazu, odnosno borbe za sustav u kojem lijekovi dolaze na listu bez nekakvih administrativnih ograničenja. Za ove smo lijekove imali kliničku studiju, i to je ubrzalo postupak, lakše se došlo do podataka. Slično je bilo i s lijekom za cističnu fibrozu. Očito je shvaćena poanta inovativnih lijekova da se zapravo ne smije čekati jer se radi o teškim progresivnim bolestima, ističe Alapić.

Uloga specijalista

Iz HZZO-a pak poručuju da je kod odobrenja skupih lijekova iznimno važan dobar »probir« bolesnika kod kojih se namjerava primijeniti lijek, jer o tome ovisi i njegov učinak.
– Zato je važno naglasiti ključnu ulogu bolničkih specijalista koji daju preporuku za primjenu lijeka, ali isto tako i stručnih konzilija te bolničkog povjerenstva koje na kraju i daje odobrenje za primjenu posebno skupog lijeka, kažu u HZZO-u.
Iako se ishodi za skupe lijekove prate, postojeće praćenje, priznaju, nije dovoljno dobro. Nedostaju bolji i napredniji registri u HZJZ-u koji bi bili dostupni liječnicima i osiguravatelju, jer bi se iz njih vidjeli podaci o tome u kojem je stadiju bolest dijagnosticirana, kakvo je bilo prethodno liječenje, koje dodatne komorbiditete bolesnik ima, koje su pretrage i kada učinjene, i koji je lijek i kroz koje vrijeme primijenjen. Tek kad se sve to prikupi i umreži s bolnicama, moći će se govoriti o praćenju ishoda liječenja.