ZAGREB – Hrvatska će do 2030. godine smanjiti svoje emisije ugljika za 45 posto, a najkasnije 2033. prestat će koristiti ugljen, najavio je jučer premijer Andrej Plenković na konferenciji UN-a u Glasgowu, pridružujući Hrvatsku naporima više od stotine zemalja koje žele ublažiti prijeteće klimatske promjene. Hrvatska će pod zaštitu staviti 30 posto svog mora, a do 2030. sadit će po milijun stabala godišnje, obećao je premijer.

– Čak i uz najodlučnije djelovanje sada, klimatske promjene će nepovratno pogoršati živote generacija koje slijede, upozorio je Plenković u obraćanju sudionicima konferencije COP26. Međutim, odlučnim i žurnim djelovanjem ipak možemo znatno umanjiti to pogoršanje, dodao je.

Iznošenjem krajnjeg datuma za prestanak korištenja ugljena Plenković je neizravno najavio skraćenje rada TE Plomin, jedine preostale termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj. Ona ima odobrenje vlasti za rad do 2040. godine, ali iz premijerovih riječi proizlazi da će biti zatvorena 2033., a možda i prije.

– Naša ciljna godina za prestanak korištenja ugljena je 2033., no nastojat ćemo to postići i ranije, kazao je Plenković, potvrdivši nakanu Vlade da zatvori termoelektranu u Plominu.

– Cilj o prestanku korištenja ugljena do 2033. donijeli smo u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva i u konzultaciji s HEP-om, tako da se ostavi dovoljno prijelazno razdoblje kako bismo nadomjestili, odnosno transformirali elektranu u Plominu, objasnio je Plenković.

Čista tehnologija

Iako će Hrvatska do 2030. svoje emisije ugljika smanjivati sporije od Europske unije, koja ih želi srezati za ambicioznih 55 posto, premijer je naglasio da je to za našu zemlju zahtjevno. S druge strane, Hrvatska je sebi postavila cilj da do 2030. postigne stopu od 39 posto obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji, čime nadilazi europski cilj od 32 posto. Namjeravamo u konačnoj proizvodnji postići više od 65 posto obnovljivih izvora te 100 posto niskougljičnih izvora, izjavio je predsjednik Vlade.

– Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska namjerava prodonijeti globalnom cilju zaštite oceana tako što će pod zaštitu staviti 30 posto mora pod nacionalnom jurisdikcijom, najavio je Plenković. Kao izrazito popularno turističko odredište, Hrvatska namjerava kompenzirati i utjecaj turista na emisije ugljikova dioksida, tako što će do 2030. zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje, dodao je.

Klimatske promjene iziskuju uvođenje čiste i inovativne tehnologije i u sektoru mobilnosti, što prema riječima Plenkovića Hrvatska smatra prilikom. Naime, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za razvoj e-mobilnosti i samovozećih vozila, Rimac Automobili, dolazi iz Hrvatske, podsjetio je.

U najmanju ruku, moramo ostvariti ciljeve već sklopljenih klimatskih sporazuma te biti ambiciozniji u njihovu ispunjavanju, poručio je Plenković sudionicima konferencije. To je nužnost koju je moguće postići samo ako djelujemo zajedno. Zajedničko djelovanje moguće je samo uz angažman tvrtki i gospodarskih grana, vrijedan doprinos civilnog društva te cjelokupnu podršku naših građana, upozorio je premijer.

Pluća planeta

Velik korak naprijed na konferenciji u Glasgowu bila su jučerašnja obećanja stotinjak svjetskih lidera da će do 2030. godine okončati krčenje šuma (deforestaciju) te za 30 posto smanjiti emisije metana, plina koji najviše pridonosi zagrijavanju Zemlje. Domaćin konferencije, britanski premijer Boris Johnson, istaknuo je da je sporazum o prestanku deforestacije bez presedana.

– Prekinimo veliki masakr motornom pilom, poručio je Johnson, napominjući kako čovječanstvo sada ima priliku da okonča dugu povijest osvajača prirode i da umjesto toga postane njezin čuvar. Ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih se ne može ostvariti bez zaštite prirode i okončanja gubitka šuma koje su »pluća planeta«, podsjetio je britanski premijer.

Sporazum o deforestaciji pokriva više od 34 milijuna četvornih kilometara šuma, ili oko 85 posto njihove površine na planetu. Za financiranje tog projekta, koji uključuje i zaštitu tla od degradacije, izdvojit će se javni i privatni novac u vrijednosti od 19 milijardi dolara, ponajprije za pomoć zemljama u razvoju.

Među potpisnicima sporazuma nalaze se zemlje s najvećim površinama šuma, poput Brazila, Demokratske Republike Kongo, Indonezije, Rusije, Kine, Kanade i Sjedinjenih Država. Samo za zaštitu prašume u Kongu, druge po veličini u svijetu, osnovat će se fond od 1,7 milijardi dolara.

Pomoć nerazvijenima

Znanstvenici su pozdravili namjeru svjetskih lidera, ali su ih podsjetili da su smanjenje deforestacije obećali još 2014. godine, sporazumom iz New Yorka. Međutim, u prošlih sedam godina, kažu, krčenje šuma nije se smanjilo, već povećalo, osobito u Brazilu koji nije potpisao njujorški sporazum.

U Glasgowu su vlade 28 zemalja najavile da će deforestaciju ukloniti iz globalne trgovine hranom i poljoprivrednim proizvodima, poput palminog ulja, soje i kakaa, objavio je BBC. Te industrije pokreću krčenje šuma kako bi proširile prostor za ispašu stoke i za usjeve. Pritom je više od 30 najvećih svjetskih financijskih kompanija, među kojima Aviva, Schroders i Axa, obećalo prestanak investicija u aktivnosti povezane s deforestacijom.

Više od 80 zemalja pridružilo se jučer inicijativi SAD-a i Europske unije da emisije metana do 2030. smanje za 30 posto u odnosu na 2020. godinu. To bi do 2030. zagrijavanje Zemlje smanjilo za 0,3 stupnja Celzijevih. Metan je odgovoran za trećinu zagrijavanja od ljudskih aktivnosti. Inicijativi se pridružio i Brazil, jedan od velikih onečišćivača metanom, ali Kina, Rusija i Indija, koje također ispuštaju goleme količine tog plina, nisu pristupile sporazumu. Uzgred, Indija se preksinoć obvezala da će postati klimatski neutralna do 2070. godine, dva desetljeća kasnije od razvijenih zemalja Zapada.

Koji su još ciljevi konferencije u Glasgowu? Prema najavama vodstva konferencije, svjetski vođe trebali bi utvrditi krajnji datum za prestanak neograničene upotrebe ugljena. Očekuje se i dogovor država o obustavi prodaje novih vozila na benzin i dizel u sljedećih 14 do 19 godina. Lideri razvijenijih zemalja trebali bi osigurati i godišnju pomoć od 100 milijardi dolara zemljama u razvoju kako bi se olakšala njihova borba protiv klimatskih promjena.

Istok po starom

Američki milijarder Jeff Bezos, osnivač Amazona, obećao je izdvajanje dvije milijarde dolara za obnovu krajolika i transformaciju sustava prehrane. Bezos se uz Elona Muska, vlasnika Tesle, proteklog ljeta angažirao na turističkim letovima oko Zemlje. Međutim, britanski princ William poručio je poduzetnicima kako bi bilo bolje da se usredotoče na spašavanje Zemlje, nego na svemirski turizam.

Predsjednici Kine i Rusije nisu imali priliku obratiti se sudionicima konferencije u Glasgowu jer od organizatora nisu dobili videovezu, tvrde službeni izvori dviju zemalja. Xi Jinping bio je prisiljen poslati pisani govor, prema jučerašnjoj izjavi Wang Wenbina, glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova. Dan ranije glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov je rekao da Vladimiru Putinu »nije bilo osigurano sudjelovanje putem videoveze«. No, ruski je predsjednik, prema riječima glasnogovornika, već iznio klimatske ciljeve Rusije u videoobraćanju čelnicima zemalja G20 na sastanku prošlog tjedna u Rimu.

Kina i Rusija najavile su da će klimatsku neutralnost postići do 2060. godine, za razliku od Europske unije i SAD-a koji to obećavaju do 2050. Xi i Putin najavili su uoči konferencije da neće putovati u Glasgow. Neke zapadne agencije tvrde da kineski i ruski predsjednik nisu planirali reći »ništa novo« u vezi s preuzetim klimatskim obvezama.