Hrvatska ima točno 577 jedinica lokalne ili regionalne samouprave – od toga 128 gradova, čak 428 općina i 20 županija, plus Grad Zagreb.

Uoči lokalnih izbora koji se održavaju u nedjelju, 18. svibnja u cijeloj Hrvatskoj, postavlja se pitanje koliko su te lokalne jedinice istinski funkcionalne, posebno kad je o malim općinama riječ.

Bivša ministrica uprave, danas savjetnica s Ekonomskog instituta, dr. Dubravka Jurlina Alibegović, izračunala je da skoro pola općina u Hrvatskoj ili njih čak 186, to jest 43,5 posto, nema registriranog niti jednog korisnika.

Povoljnija situacija

To znači da nemaju dječje vrtiće, bilo kakve druge ustanove, muzeje, ali ni komunalna društva – poneke čak nemaju službu čišćenja ni komunalnog redara. Po zakonu, pod proračunskim korisnikom smatra se ustanova čiji je isključivi osnivač općina, grad ili više jedinica lokalne samouprave, čiji se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi osiguravaju u proračunu jedinice lokalne samouprave i koji ostvaruju prihode iz proračuna jedinice ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa u iznosu 50 posto ili više od svojih ukupnih prihoda.

To su još i dobri podaci, jer je do prije tri godine, kad je Vlada donijela odluku o kriterijima za dodjelu pomoći onim jedinicima lokalne samouprave koje se odluče za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, bilo čak 253 općine koje su bile praktički nefunkcionalne za svoje građane.

Tada je dakle čak 57 posto općina bilo u takvom statusu, a onda je dopušteno funkcionalno spajanje lokalnih usluga (primjerice, zajednička komunalna društva i slično) pa je situacija nešto povoljnija u ovom statističkom smislu.

Mahom su takve općine i gradovi osnivali zajednička trgovačka društva ili ustanove koji pružaju usluge građanima, i to uglavnom zajednička komunalna društva, a od ustanova dječje vrtiće, gradske knjižnice i čitaonice.

Najviše takvih gradova i općina je bilo i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Do 29. svibnja 2024. (zadnji javno dostupan podatak) od onih 186 općina koje nemaju u registru upisanog proračunskog korisnika u razdoblju 2022. – 2024. godine, 38 općina je iskoristilo mogućnost primanja potpore iz državnog proračuna i dobrovoljno se funkcionalno spojilo s gradom i jednom ili više općina.

No, jedva se mogu pronaći one općine koje imaju općinski muzej, a knjižnice i čitaonice je osnovalo samo 66 općina, dok su četiri zajedničke knjižnice osnovane od 2022. do 2024. godine dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem nekih općina i gradova.

Šutnja o ukidanju

Konkretno, kad je Primorsko-goranska županija u pitanju, od 36 lokalnih jedinica čak njih 14 nema proračunske korisnike – to su Baška, Brod Moravice, Dobrinj, Jelenje, Klana, Lokve, Lovran, Malinska – Dubašnica, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat i Skrad.

Dakle, riječ je uglavnom o otočnim ili goranskim općinama. Ali neke od njih su se u međuvremenu ipak funkcionalno povezale s drugima, ili većim gradovima, pa su tako Lovran i Mošćenička Draga unutar sustava Autotroleja zajedno s drugim osnivačima iz riječkog prstena, a u prvom redu Gradom Rijekom.

Zbog tog spajanja, koje država potiče, Autotrolej s tog osnova ima i pravo na državnu pomoć u jednom manjem dijelu.

Potom, Omišalj je uz Grad Rijeku i Čavle dio Gradske knjižnice Rijeka, zatim Opatija i Lovran zajedno čine osnivače dječjeg vrtića na tom području, pa se neke od njih ipak samo uvjetno treba gledati kao općine bez korisnika usluga.

I u Istri je dosta takvih općina, uglavnom u unutrašnjosti – Bale, Cerovlje, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Raša, Sveta Nedjelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Tinjan i Vižinada, no neki su iskoristili opciju funkcionalnog povezivanja

. Tako Vrsar i Funtana imaju zajednički dječji vrtić, a Vižinada i Poreč zajednički su osnivači dječjih jaslica. Grad Pazin povezao je uz sebe sedam malih općina za osnivanje zajedničke gradske knjižnice.

Primjera ima još, i ilustriraju da je ideja Vlade o funkcionalnom spajanju ipak naišla na dobre rezultate.

No, pitanje ukidanja tolikog broja općina ostaje tema o kojoj se ne govori, i Hrvatska na ove lokalne izbore ipak izlazi u čak 577 lokalnih jedinica i županija. Zasad ostaje sve po starom – unatoč ovakvim podacima.

Općinski načelnici s malo zasluga

Dio usluga koje su građanima vidljive zapravo i dalje nisu zasluga općinskih načelnika, ističe Dubravka Jurlina Alibegović, savjetnica s Ekonomskog instituta.

– To što je u nekoj općini locirana zgrada područne škole ili osnovne škole, ne znači da su to zasluge općinskog načelnika.

Osnivači osnovnih škola lociranih u općinama i većini gradova su županije, koje dodatnim udjelom u prihodima od poreza na dohodak i, još više, sredstvima pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih troškova osnovnog školstva ili, drugim riječima, namjenskim pomoćima iz državnog proračuna, osiguravaju nedostajuća sredstva za decentralizirane troškove osnovnog školstva.

Najveći dio rashoda u osnovnim školama (plaće i ostali rashodi za zaposlene) pokriva se sredstvima iz državnog proračuna.

To samo znači da općinski načelnici nemaju ama baš nikakve veze s osnovnim školama i isticanje da u pojedinoj općini postoji škola ne nosi nikakav poen na lokalnim izborima sadašnjem općinskom načelniku ili kandidatu na tu funkciju. Isto je kada se govori i o srednjim školama, upozorila je u jednoj od izjava Jurlina Alibegović.