RIJEKA – Naći nastavnika koji će u školi raditi na određeno vrijeme gotovo je nemoguće, a naći tehničko osoblje kao što su spremačice, kuharice i domari doista je nemoguće.

Stav je to koji dijele svi ravnatelji, jer svi su se oni susreli s problemom pronalaska školskog kadra, raspisivanjem natječaja na koji se nitko ili tek poneki kandidat javi, a najteže je, kažu, naći tehničko osoblje. Razlog tome je, slažu se, neadekvatna plaća, kako za tehničko osoblje tako i za nastavnika početnika. Za početničku plaću koja jedva prelazi 400 eura, kaže ravnatelj OŠ Pehlin, Željko Šimunić, nema spremačice koja će se trsiti za dobivanje posla u školi.

– Ta ista spremačica za tjedan dana održavanja apartmana na Krku zaradi tu plaću, a slično je i s kuharicama i domarima. Kuharica s više od 30 godina staža ima plaću od 700 eura, slična je plaća i domara. Svi oni plaćaju račune i od nečega moraju živjeti. Dobio sam odobrenje za zapošljavanje još jedne spremačice i naprosto me strah hoće li se itko javiti na natječaj, ističe Šimunić.

Ništa lakše, kaže, nije ni kod nekih nastavničkih profesija. Za početnu plaću od 800 eura teško da će ijedan informatičar za svoje radno mjesto odabrati katedru.

Nitko ne želi u škole

– Njih vrbuju još za vrijeme studija. Oni već na fakultetu znaju gdje će raditi, slično je i s matematičarima i fizičarima. Rad u školi postao je nepopularan i potplaćen. To je nešto što treba sistemski rješavati, a ne samo pričati o tome. Pričamo već dugo i rezultata nema. U našoj školi nastavnica matematike nedavno se vratila s porodiljnog dopusta i cijelo prošlo polugodište imali smo problem sa zamjenama. Nitko ne želi raditi na određeno. Kada sam tražio učitelja razredne nastave, nitko se nije javio. Radi se o kompleksnom i dubokom problemu, jer ako nema konkurencije i kandidata, onda nema ni kvalitete, upozorava Šimunić.

I analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji početkom godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, pokazuje da primorsko-goranskim školama kronično nedostaje nastavnika fizike, matematike, informatike, biologije, kemije, geografije, glazbenog i tjelesnog odgoja. Mišljenje da novim generacijama škola kao radno mjesto nije atraktivna dijeli i ravnateljica OŠ »Sveti Matej« Viškovo, Ivana Žagar.

– Informatičar će negdje drugdje više zaraditi, kuharice i spremačice će također u sezoni više zaraditi. Ljudi idu tamo gdje je bolje plaćeno, a mi smo u problemu i sve to utječe na kvalitetu nastave, jer se snalazimo s nestručnim zamjenama. Najveći je problem kada treba zaposliti nastavnika iz STEM područja, matematičari i fizičari na natječaje dolaze na kapaljku. Ima problema i s matematikom, biologijom i kemijom, kaže Žagar.

Nemoguća misija

Iste probleme dijele i srednje škole, jer kako navodi ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića, Henry Ponte, lakše je zaposliti nastavnika hrvatskog jezika nego spremačicu.

– Kada objavite natječaj za hrvatski jezik, javi se deset kandidata, a na natječaj za spremačicu jedna ili dvije osobe. Slično je i s matematikom. Javi se jedan ili najviše dvoje kandidata, i to pod uvjetom da je riječ o zapošljavanju na neodređeno. Ako je u pitanju bolovanje i zapošljavanje na određeno, ne javi se nitko, ističe Ponte.

Sa situacijom da se na natječaj na nastavničko mjesto nitko nije javio susreo se i ravnatelj OŠ Srdoči, Ivan Vukić, koji potvrđuje da je naći nastavnika za zamjenu koji će raditi na određeno vrijeme gotovo nemoguće.

– Isto je i s tehničkim osobljem. Još ako je natječaj na neodređeno nekako, ali ako je na određeno živa muka. Problem je plaća, ljudi žive od novca i ne otimaju se za loše plaćen posao. Što se nastavnika tiče, tu su najveći problemi s matematikom, kemijom i fizikom. Naša nastavnica fizike radi u tri škole. Problem je i s učiteljima razredne nastave ako se radi o ugovoru na određeno vrijeme. Kod prirode, biologije i kemije još se snalazimo s osobama koje su magistri sanitarnog inženjerstva ili biotehnologije. Doškoluju se za pedagoške kompetencije i tako se nadoknađuje njihov manjak na tržištu rada, objašnjava Vukić.

Stroga pravila

Dodaje i da svaka škola ima proceduru zapošljavanja, pa i kandidati koji nisu nastavničke struke moraju proći usmena i pismena testiranja.

– Postoje interni akti škole prema kojima kandidati dobiju određenu literaturu vezanu za rad škole te moraju pismeno zadovoljiti više od 50 posto da bi došli na usmeno testiranje. Ako je postotak manji, škole ih ne zovu, zaključuje Vukić.