POREČ Novi elementi koji su nedavno postavljeni na oltar porečke Eufrazijeve bazilike, koja je kao jedan od očuvanijih spomenika na Mediteranu 1997. godine uvrštena na popis UNESCO-a kao zaštićena svjetska kulturna baština, neugodno su iznenadili stručnu javnost i građane koji su o tome obavjestili Konzervatorski odjel u Puli, čiji su djelatnici ovih dana obišli baziliku.

Pročelnica tog odjela Lorella Limoncin Toth potvrdila nam je da su sve intervencije rađene bez njihova znanja te je najavila slanje službenog dopisa Porečkoj i pulskoj biskupiji, ali i dolazak inspekcije Ministarstva kulture koja bi trebala istražiti što se točno dogodilo. Događaj je izazvao i brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su povjesničari, građani i vjernici zatražili da se bazilika, spomenik svjetske razine, hitno vrati u prvobitno stanje. Ugledni porečki konzervator Ivan Matejčić kazao nam je da bi se po prvi put mogla očekivati i intervencija iz UNESCO-a.

Od Sergija Jelenića, kancelara Porečke i pulske biskupije, kojoj smo upit uputili e-mailom, dobili smo odgovor da će se sporni elementi ukloniti u što kraćem roku.

Što se točno dogodilo na oltaru bazilike? Neobaroknim drvenim paravanima pokrivene su renesansna oltarna pala i biskupska katedra iz 6. stoljeća, jedinstvena na svijetu. Premda nema fizičkog oštećenja, stručnjaci drže da je riječ o velikoj devastaciji, jer neobarokni elementi nemaju veze s bazilikom. K tome, postavljen je i crveni tepih kojim su pokriveni nadgrobni spomenici. Crvena boja, slažu se stručnjaci, agresivno intervenira u prostor i negativno utječe na jednostavnost i čistoću mozaika u apsidi. Prekriven je i jedan od najznačajnijih renesansnih elemenata u Hrvatskoj – antependij, tj. ukrasni zastor s izvezenim likovima na prednjem dijelu oltara.

Foto Milivoj Mijošek

– Novi elementi koji su postavljeni u svetište Eufrazijane, po mojem dubokom uvjerenju, predstavljaju ozbiljnu nagrdu i kulturnu devastaciju ovog spomenika na listi UNESCO-ve svjetske baštine. U prvom redu to je šareni »ukras« koji je postavljen na mramornu biskupsku katedru koju je dao sagraditi biskup Eufrazije sredinom 6. stoljeća i koja zajedno s pripadajućom klupom za kler predstavlja jedini potpuno sačuvani primjer ove vrste liturgijske opreme na svijetu koji je još uvijek u funkciji. Milenij i pol na katedru su sjedali porečki biskupi i svima je do danas bila dovoljno reprezentativna. Druga je devastacija pokrivanje antependija pred glavnim oltarom kojega je 1451. godine od pozlaćenog srebra dao izraditi biskup Ivan Porečanin. U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, natuknica »antependij« ilustrirana je upravo fotografijom antependija biskupa Ivana iz Eufrazijane, komentirao je Matejčić, jedan od najboljih poznavatelja te istraživača i konzervatora Eufrazijane. Kako objašnjava Matejčić, navedeni dodaci izrađeni su u oblicima bez umjetničke ili dizajnerske vrijednosti.

Na našu sramotu

– Prilikom upisa Eufrazijane u listu UNESCO-a posebno je bila istaknuta autentičnost, fizička i likovna, cjeline i detalja našeg spomenika. Navedeno je da je najbolje sačuvani ranokršćanski kompleks na svijetu, što je rezultat povijesnih okolnosti i stoljetne brige konzervatora na njenu očuvanju. Šteta da u moderno doba, kada široki slojevi kulturnih ljudi cijene povijesne spomenike slijedom tradicije europske uljudbe, moramo gledati ovakve nepotrebne, ishitrene »kreacije«. Očekujem, na našu sramotu, prvi put intervenciju iz UNESCO-a, riječi su porečkog konzervatora Matejčića.