ZAGREB – Kad oni koji odlučuju, još i prije raspisivanja nekog natječaja ili javnog poziva, izričito kažu da određeni čovjek neće biti izabran, dotični mora imati zaista snažan motiv da se unatoč tome prijavi. U toj je situaciji sada Zlata Đurđević, koja je dobila jasnu poruku HDZ-a da je završena priča, da neće biti predsjednica Vrhovnog suda jer je »pristala sudjelovati u nezakonitoj proceduri«. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković jučer je izjavio da nema smisla da se kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića uopće javi na ponovljeni poziv što bi ga trebalo raspisati Državno odvjetničko vijeće.

Priznao je da HDZ ne bi Zlatu Đurđević podržao ni da ništa nije pogriješila u dosadašnjem postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda.

– Nisam siguran da bi bila izabrana, ali bismo o tome barem razgovarali, izjavio je Jandroković za Hrvatski radio.

Zlati Đurđević poslije ovog nitko ne bi mogao zamjeriti kad bi odustala i zahvalila se Milanoviću na ukazanom joj povjerenju. No, Zlata Đurđević ipak se ne namjerava povući. U subotu navečer se, prvi put nakon što je prihvatila biti kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, sastala s Milanovićem i osobno mu priopćila da će sudjelovati u novom javnom pozivu. Zlata Đurđević je, dakle, visoko motivirana da izdrži do kraja, pa makar, što je izvjesno, njezina kandidatura propala u Saboru. Što je to tjera dalje, sama će vjerojatno objasniti ako idućih tjedana odluči javno istupati.

Mala ograda

Kad je, pak, riječ o drugom javnom pozivu, još se ne zna hoće li ga DSV uskoro raspisati. Činilo se da je to puka formalnost kad je predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić prošlog tjedna, prihvaćajući brojne apele HDZ-ovih dužnosnika da to učini, predložio DSV-u da, zato što Milanović neće predložiti nikog od prijavljenih, ponovi javni poziv. Predsjednik tog tijela  Darko Milković izjavio je potom u četvrtak da će to biti za »dan, dva«. Ali, član DSV-a Dražen Bošnjaković (HDZ) zatražio je da se s odlukom o tome pričeka do srijede, kada će se oni okupiti na već ranije sazvanoj sjednici.

– Mislim da odluku o novom javnom pozivu ipak treba donijeti DSV, da to ne može predsjednik Milković sam, rekao nam je jučer Bošnjaković. Moglo bi se pomisliti da je u pitanju tek tehnička odgoda kad iz HDZ-a ne bi stizale izjave koje signaliziraju da u toj stranci možda nisu zainteresirani da se javni poziv brzo ponovi.

– Ovdje ima još jedna mala ograda, odgovornost je na DSV-u da, sukladno Zakonu o sudovima, zaključi javni poziv. Ne bi bilo dobro da ostane bilo kakav trag koji bi budući izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao opet dovesti na propitkivanje Ustavnog suda. Jer, kao što znate, Šime Savić, jedan od kandidata, rekao je da će, ukoliko u tom postupku budu narušena njegova prava, pokrenuti ustavnu tužbu, rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić tijekom gostovanja u studiju TV Večernji.

Savić, s kojim smo jučer razgovarali, smatra da DSV ne može poništiti javni poziv dok se ne provede cjelokupna procedura, dok Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe ne daju mišljenje o njemu i Đuri Sessi, koji su ostali od troje prijavljenih. To znači da bi Milanović odnosno Miljenić morali najprije zatražiti mišljenje o ovoj dvojici.

Lex Perković

– Vjerujem da će predsjednik ispravno postupiti. Javni poziv ne može se završiti ako za to nisu ispunjeni svi uvjeti. Vrhovni sud i Odbor za pravosuđe moraju se očitovati o nama koji smo se prijavili, kazao nam je odvjetnik Savić.

Inače, Bačić je jučer slijedio Jandrokovića i potvrdio je da problem Zlate Đurđević nije isključivo kršenje procedure.

– Poznato je da je ona dala svoje stručno mišljenje o postupku koji je nanio štetu Hrvatskoj. Ona je, sa svog znanstvenog stajališta, ocijenila da postoje razlozi da se ne izruči Perkovića i Mustača. Raspravljali bismo o tome s predsjednikom da ona nije protuzakonito postupala. Moj je stav da je stajalište Zlate Đurđević bilo suprotno pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i kod mene je to minus, objasnio je Bačić.
Zlata Đurđević bila je među prvim kritičarima zakonskih izmjena, takozvanog lex Perković, što ih je neposredno prije ulaska u Europsku uniju predložila Milanovićeva vlada. Nekoliko mjeseci kasnije je, međutim, upozoravala i da su hrvatski sudovi pogrešno donosili presude o izručenju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj, jer, za razliku od sudova svih ostalih država članica EU-a, nisu zastaru uzimali kao osnovu za odbijanje europskog uhidbenog naloga.